Enver Išerić: Dayton je zaključen pod pritiskom

Ovog četvrtka u Političkim minutama Jutarnjeg programa Federalne televizije sa Inelom Subašić – Enver Išerić, doktor pravnih nauka.

Kojim putem krenuti i stići od dejtonske do briselske Bosne i Hercegovine? Putokazi su jasni, no pratimo li ih? 29 godina od potpisivanja sporazuma kojim je BiH postala simbol nade za mir, ali i test za međunarodnu zajednicu, koja je obećala stabilnost, reforme i integraciju u euroatlantske strukture. Danas najavažnije pitanje - gdje je nestala vizija zemlje ujedinjene u svojim različitostima, a gdje je budućnost na horizontu Brisela?

-Prije dvadeset i devet godina potpisano. Ono što će kasnije neki nazivati navučena ludačka košulja Bosni i Hercegovini. Je li to zaista bila ludačka košulja ili je bio dobar okvir za naše potrebe u tom trenutku?-

 “Kada govorimo o Dejtonskom mirovnom sporazumu kao međunarodnom ugovoru onda oko tog pitanja možemo iznijeti različita mišljenja i različite konstatacije.  Naime mmogi teoretičari su smatrali da se Dejtonski mirovni sporazum i ne može smatrati međunarodnim mirovnim ugovorom a iz razloga što su u potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma učestvovali i entiteti. Nije zabilježeno u praksi niti je u skladu sa međunarodnim pravom da međunarodne ugovore mogu potpisivati neke teritorijalne jedinice određene države sa državom u kojoj se te teritorijalne jedinice nalaze. Ako bi sa tog aspekta posmatrali Dejtonski mirovni sporazum onda se on ne bi mogao smatrati međunarodnim mirovnim ugovorom. Međutim sa obzirom na činjenicu da su u potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma učestvovale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija onda sa tog aspekta i po Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora Dejtonski mirovni sporazum jeste međunarodni ugovor. Ono što je potrebno naglasiti kod ovog Dejtonskog mirovnog sporazuma je to da sam postupak donošenja odnosno zaključivanja tog međunarodnog mirovnog ugovora sadrži određene nedostatke i manjkavosti koji taj međunarodni ugovor odnosno Dejtonski mirovni sporazum čini ništavim međunarodnim sporazumom. O čemu se tu radi? Kao prvo Dejtonski mirovni sporazum je zaključen pod prisilom. Mi o tome imamo vrlo jasne i direktne izjave i svjedočenja predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodina Alije Izetbegovića koji je bio jedan od potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma u ime Republike Bosne i Hercegovine. On je u svojoj izjavi kazao da je prilikom zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da su se vršile ucijene i pritisci na Bosnu i Hercegovinu odnosno na delegaciju Bosni i Hercegovini koja je učestvovala u pregovorima i da je u tom periodu nad glavom Bosne i Hercegovine bio mač. Po međunarodnom pravu, međunarodni ugovori koji su zaključeni pod prisilom su ništavi međunarodni sporazumi. Osim toga Dejtonski mirovni sporazum sadrži odredbe, posebno njegov Aneks 4 Ustav Bosne i Hercegovine, sadrži odredbe koje su suprotne imperativnoj normi međunarodnog prava. Imperativna norma ili Jus Cogens norma je norma koju je priznala cijela međunarodna zajednica i od koje nema nikakvog odstupanja. Jedna od tih imperativnih normi međunarodnog prava je i poštovanje ljudskih prava od članica Ujedinjenih Nacija odnosno od u ovom konkretno slučaju potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sa obzirom na činjenicu da Ustav Bosne i Hercegovine kao i dio Dejtonskog mirovnog sporazuma sadrži veliki broj odredaba kojima se krše ljudska prava u Bosni i Hercegovini i samim tim je on suprotan toj imperativnoj normi međunarodnog prava i po tom osnovu je ništa.”

-Evo upravo gospodine Išeriću uz sve te manjkavosti koje ste naveli, je li onda on u jednom momentu postao prepreka napretku zemlje i zacementirao duboke političke podjele koje postoje ovdje?-

“Mi moramo biti svjesni činjenice da je agresija na Bosnu i Hercegovinu, dvostruka agresija na Bosnu i Hercegovinu izvršena sa ciljem podjele njene teritorije. Sama činjenica da su susjedne države Hrvatska i Srbija učestvovale u potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma potvrđuje tezu da je na Bosnu i Hercegovinu izvršena agresija. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma postoje mnoge snage političke, u ove dvije susjedne države koje imaju svoje ekspoziture u Bosni i Hercegovini koje se nisu odrekle tih ratnih ciljeva. Mnogi su govorili da je sam Dejtonski mirovni sporazum nekakva luđačka košulja koja se navukla Bosni i Hercegovini. Međutim potrebno je kazati da je Dejtonski mirovni sporazum zaista zaustavio agresiju na Bosnu i Hercegovinu, zaustavio je ubijanje i stradanje ljudi u Bosni i Hercegovini i njenih građana. Sa određenim brojem manjkavosti o kojima smo maloprije govorili posebno u Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosno u Ustavu Bosne i Hercegovine. Međutim i takav Ustav Bosne i Hercegovine sa tim manjkavostima sadrži određene odredbe koje daju izuzetno velike mogućnosti za razvoj Bosne i Hercegovine, za jačanje njenih institucija.”

-Koristimo li mi te mogućnosti?-

 “Mi te mogućnosti ne koristimo zbog toga što su ove političke snage koje nastoje oslabiti Bosnu i Hercegovinu i njene institucije i želi još i dalje, i još uvijek podijeliti Bosnu i Hercegovinu su izuzetno jake. One nemaju namjeru da idu u tom pravcu da se jačaju institucije i da se jačaju, odnosno izgrađuju i poštuju ljudska prava u Bosni i Hercegovini.”

federalna.ba