Energetska kriza trese Evropu
Plin, električna energija i gorivo u svijetu kontinuirano sve su skuplji. Nafta je danas na međunarodnom tržištu oko 84 dolara za barel, zbog oporavka globalne potražnje koji je uzrokovao manjak energenata u velikim ekonomijama poput Kine.
Brojčanici raznih mjerila se jednako okreću, ali su računi koje mnogi građani u Evropi dobijaju - mnogo veći- jer cijene energije i energenata vrtoglavo rastu. Izaziva to i strah od energetske krize među dobavljačima i potrošačima, ali i dovodi u pitanje oporavak ekonomije u pandemiji koronavirusa. Srbijanski predsjednik nije optimističan da kriza može da se smiri kada je, kako je rekao, Brent nafta iznad 84 dolara, cijena gasa dostigla 984 dolara, i skočila cijena električne energije.
"Koliko god svi počeli da uključuju nukelarke, vraćaju ugalj, ne može da se smiri.U velikom smo problemu svi", rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik S.rbije.
Ipak, Vučić obećava konkretne poteze. S druge strane, premijer Hrvatske Andrej Plenković kaže da njegova Vlada prati razvoj događaja sa poskupljenjem goriva. Od ponoći su značajno skuplja sva goriva na benzinskim pumpama u Hrvatskoj. Punjenje rezervoara od 50 litara dizela skuplje je za 2,6 eura, a benzina za 1,75 eura, a gasa, dva eura.
"Vidjet ćemo kako se situacija bude razvijala da li je potrebna određena intervencija za to postoje alati, u ovom trenutku pratimo vrlo detaljno situaciju s cijenama", kazao je Plenković.
Cestovni prijevoznici optužuju Vladu da pasivno posmatra poskupljenje goriva, koje je, kako navode, u Hrvatskoj među najvećim u cijeloj Evropi zbog visokih poreza i akciza. O mogućem smanjivanju akciza još nema jasnog odgovora.
"U ovom trenutku ne bih potvrdio niti odbacio bilo koju od opcija, ali u konačnici vidjet ćemo kako će se stvari odvijati", rekao je Zdravko Marić, ministar finansija Hrvatske.
Zvanični Zagreb je zagledan u Brisel, očekujući prijedlog mjera koje bi se mogle primjenjivati na evropskom nivou. Od Evropske unije, ali kada je riječ o stabilnom snabdijevanju prirodnim gasom, pomoć očekuje Ukrajina.
"Sarađivaćemo sa Ukrajinom da bismo povećali kapacitete za dostavu gasa koji dolazi iz zemalja članica Unije. To uključuje mogućnost rada na aranžmanu da se obrne protok dodatnog gasovoda iz Slovačke", istakla je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.
Kijev uporno lobira među zapadnim saveznicima da kazne Rusiju zbog, kako tvrdi, pokušaja Moskve da iskoristi zalihe gasa kao oružje protiv Evrope.
"Zemlje kojima smo isporučivali gas nikada u 50 godina nisu imale problema. One zemlje koje su, sa druge strane, odbile potpisati dugoročne ugovore i odlučile kupovati gas negdje drugo, sada su u problemima", naveo je Viktor Zubkov, predsjedavajući Upravnog odbora Gazproma
Ukrajina želi i da Evropa i Sjedinjene Države blokiraju ruski gasovod Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke, koji također smanjuje potrebu Moskve za protok gasa preko Ukrajine. Za to vrijeme, mnoge vlade pokušavaju spriječiti moguće nestašice energenata da im se ne bi dogodio libanski scenario - da danima njihovi građani provedu u totalnom mraku.
federalna.ba