Ekstremni desničar i opoziciona čelnica u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji
(Izvor: Fena/EPA)

Ekstremni desničar i opoziciona čelnica u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji

Rumunski ekstremno desničarski kritičar NATO-a i čelnica opozicione stranke desnog centra vjerovatno će se sučeliti u drugom krugu predsjedničkih izbora 8. decembra, pokazali su rezultati, u neočekivanom ishodu koji ugrožava nepokolebljivi proukrajinski stav Rumunije.

Nakon 99,9 posto prebrojanih glasova, desničar Calin Georgescu (62) osvojio je 22,9 posto, dok je kandidatkinja desnog centra Elena Lasconi druga s 19,16 posto.

Lasconi je ispred ljevičarskog premijera Marcela Ciolacua, koji je bio očigledan favorit za pobjedu u prvom krugu, podstaknut snažnom podrškom rumunskih birača koji žive u inostranstvu.

Rumunski predsjednik ima poluizvršnu ulogu koja mu daje kontrolu nad potrošnjom za vojsku - što će vjerovatno biti teško pitanje jer je Bukurešt pod pritiskom da podrži ciljeve NATO-a o vojnoj potrošnji tokom drugog mandata Donalda Trumpa kao američkog predsjednika dok pokušava smanjiti veliki fiskalni deficit.

Neke ankete javnog mnijenja pokazale su da će Georgescu dobiti oko pet posto glasova uoči izbora, nakon što je jedva primjećen u ranijim anketama.

Politički komentator Radu Magdin kazao je da je razlika između njegove jednocifrene popularnosti i nedjeljnog rezultata bez presedana otkako je Rumunija odbacila komunizam 1989. godine.

- Nikada u naše 34 godine demokratije nismo vidjeli takav porast podrške u anketama - izjavio je Magdin.

Kampanja je uglavnom bila usmjerena na sve veće troškove života, pri čemu Rumunija ima najveći udio ljudi unutar EU u riziku od siromaštva.

Ciolacu je nastupio prema glasačima obećanjem o velikodušnoj potrošnji i bez povećanja poreza, uprkos tome što Rumunija ima najveći budžetski deficit u Evropskoj uniji od osam posto, istovremeno nudeći osjećaj sigurnosti u stabilnost politike u vrijeme rata u susjedstvu.

Bivši istaknuti član ekstremno desničarske stranke Savez za jedinstvenu Rumunju, Georgescu nazvao je NATO-ov odbrambeni štit od balističkih projektila u rumunskom gradu Deveselu "sramotom diplomatije".

Kazao je da Sjevernoatlantski savez neće štititi nijednu svoju članicu ako je napadne Rusija.

- Mi smo jaki i hrabri, mnogi od nas su glasali, još više će to učiniti u drugom krugu - kazao je Georgescu stojeći sam u nedjelju navečer ispred stambene zgrade u blizini glavnog grada Bukurešta.

Lasconi, bivša novinarka, pridružila se Uniji za spas Rumunije (USR) u 2018., a ove je godine postala šefica stranke. Gradonačelnica u dva mandata, vjeruje u povećanje potrošnje za vojsku i  pomoć Ukrajini.

Rumunija dijeli 650 kilometara dugu granicu s Ukrajinom, i otkako je Rusija napala Ukrajinu u 2022., omogućila je izvoz miliona tona žitarica preko svoje crnomorske luke Constanta i pružila vojnu pomoć, uključujući donaciju baterija protivzračne odbrane Patriot.

Sela na granici s Ukrajinom svjedočila su naletu bespilotnih letjelica koje su probile nacionalni zračni prostor, iako nema izvještaja o žrtvama.

Predsjednik u odlasku nakon odslužena dva mandata Klaus Iohannis (65) učvrstio je snažan prozapadni stav Rumunije, ali je optužen da ne čini dovoljno u borbi protiv korupcije.

Nedjeljni rezultati jedno su od najvećih iznenađenja rumunskih postkomunističkih izbora, s čelnicima dvije najvećih stranke, lijevih socijaldemokrata i liberala desnog centra - koji su u koalicijskoj vladi - eliminiranih u prvom krugu, prenosi Reuters.

federalna.ba/Fena

Rumunija