Ekonomski forum o Planu rasta i razvoju Zapadnog Balkana

Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu organizator je devetog Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine, koji se održava u Sarajevu. Ovogodišnji Forum posvećen je planu rasta i razvoja Zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji, uz primjenu "Pakta za budućnost", koji se temelji na principima održivog razvoja, inkluzivnosti, regionalne saradnje te poboljšanja životnog standarda.

Ovogodišnji Forum okupio je ugledne predstavnike međunarodnih organizacija (UN-a i Evropske unije), državne zvaničnike iz različitih zemalja regije i stručnjake iz oblasti održivog razvoja i ekonomije. Dekanesa Ekonomskog fakulteta UNSA Meliha Bašić izrazila je nadu da će Forum doprinijeti iznalaženju rješenja na globalnom nivou za probleme održivog razvoja i klimatskih promjena:

„Razne krize, od političkih do onih vezanih za klimatske promjene koje ugrožavaju i sadašnje i buduće generacije, postaju predmet debata širom svijeta i zahtijevaju reakciju svih nas. Aktuelnost teme potvrđuju nažalost i nedavna dešavanja u Bosni i Hercegovini kojima smo svi bili svjedoci. Obilne padavine, koje su pogodile sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu i izazvale bujice i poplave apokaliptičkih razmjera s ogromnom materijalnom štetom i brojnim ljudskim žrtvama, još su jednom poslale upozorenje da se svi moramo uključiti u borbu protiv klimatskih promjena i njihovih negativnih utjecaja na ekonomiju i razvoj. Klimatske promjene i kriza koju izazivaju nije hipotetična kriza budućnosti, već kriza koja se svima nama dešava, ovdje i sada, i protiv koje imamo šansu samo jednom, i to ako se svi borimo protiv nje.“

Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija naglasio je da je bitno za bh. građane da osjete da bolji život ne dolazi samo s članstvom u EU, već da osjete konkretna poboljšanja na putu ka tom članstvu:

„ (...) da se proces EU integracija usmjeri na to da se izabere bar pet područja u kojem bi mi bili jedna Evropa, dio Evrope, zapadni Balkan da se integrira kao jedan ekonomski, zdravstveni, edukacijski prostor, prostor digitalne transformacije i da se kao takav, integriran između nas šest, integrira i da bude jedinstven prostor EU, odnosno da bude pravi evropski prostor, da mi budemo, uslovno rečeno, evropska ekonomska, zdravstvena, digitalna i evropska zelena unija. Berlinski proces sada je otvorio novo poglavlje – sada zaista ovih šest zemalja treba da se integrira zajedno. Bitno je da za to postoje sredstva i dogovor.“

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković istakao je da su trenutno glavne teme za BiH Plan rasta i prilika da se priključimo evropskom tržištu te na taj način privučemo ozbiljne investitore:

„Plan rasta za BiH znači jako puno. To nije priča o 2 milijarde koje su suštinski jedna trećina ili manji dio iznosa federalnog budžeta i one ne mogu u potpunosti promijeniti krvnu sliku naše ekonomije, ali integracija BiH tržišta u evropsko – suštinski to može. Ova zemlja zaista može biti interensantna za investiranje. Nama treba politička sigurnost koju još uvijek nemamo na zadovoljavajućem nivou. EU je zbog agresije na Ukrajinu shvatila prioritet i važnost sigurnosnog i geografskog aspekta proširenja i potpuno je promijenila dimenziju odnosa prema ovoj temi i širom otvorila vrata za zemlje zapadnog Balkana.“

Guvernerka centralne banke BiH Jasmina Selimović kazala je kako klimatski i rizici elementarnih nepogoda više ne mogu biti rizici koji su tu negdje prisutni, a da se njima ne bavimo:

„Moramo voditi računa da klimatske promjene i različiti rizici, koji proizilaze iz toga, mogu duboko narušiti stabilnost finansijskog sistema. Mislim da je ovo što smo imali u Hercegovini i srednjoj Bosni nedavno jasno pokazalo do kakve vrste šoka može doći zbog neplaniranih dešavanja.“     

Ekonomski forum BiH 2024. organizovan je u saradnji s Ujedinjenim nacijama, Programom Ujedinjenih nacija za razvoj, Fondacijom Društva zajedničkih vrijednosti, Međunarodnim centrom Nizami Ganjavi, Mrežom rješenja za održivi razvoj Zapadnog Balkana i Bošnjačkim institutom – Fondacijom Adil Zulfikarpašić.