Ekodrama u njemačkom Luceratu zbog proširenja rudnika lignita

Proteklih dana prava ekodrama odvijala se u njemačkom selu Lucerat koje će uskoro biti zbrisano sa lica zemlje. Razlog jednostavan - proširenje rudnika lignita uz blagoslov Vlade, upravo one čiji su članovi stranka Zeleni, koji su odstupili od svojih načela i generalnih stavova koje zastupa njihovo biračko tijelo. Pravdaju to nezavidnom energetskom situacijim u kojoj se našla Njemačka nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Pravo na rudarenje ima energetski koncern RWE. Iako će Lucerat, vjerovatno biti posljednje uništeno selo u okolini rudnika rasprostranjenog na površini od skoro 100 kvadratnih kilometara, postalo je simbol ekoloških grupa koje traže prestanak upotrebe uglja i fosilnih goriva u Njemačkoj.

Njemački gradić Lucerat smješteno između gradova Kelna i Dizeldorfa u zapadnoj pokrajini Sjeverna Rajna Vestfalija za nekoliko dana potpuno će nestati, tačnije biće porušeno. Razlog eksploatacija lignita koju provodi energetski koncern RWE-a. Sudbina mjesta zapečaćena je činjenicom da je ispod njega ogromno nalazište uglja koji ta kompanija želi rudariti kao gorivo za elektrane. Postepeno iseljavanje stotinjak žitelja mjesta počelo je još 2016. Dovršeno je prošle godine kada ga je napustio i posljednji stanovnik, primoran prodati svoj posjed energetskoj kompaniji nakon sudske odluke da koncern može početi eksploataciju uglja. Mjesto ipak nije ostalo pusto. Posljednje dvije godine postalo je centar ekoloških aktivista iz cijele Njemačke. Protivnici širenja rudnika živjeli su u kućicama na drveću i šatorima pokušavajući istaći simboličnu važnost Lucerata.

“Ako se ovaj ugalj spali, mi ćemo zapravo poništiti klimatske ciljeve. Dakle, svojim tijelima pokušavamo zaštititi klimatske ciljeve. Ako vlada pravi gluposti, mi preuzimamo klimatsku politiku u svoje ruke. Ne želimo ugalj", istakla je Dina Hamid, glasnogovornica aktivističke grupe Luetzerath Lives.

„Nikome nije san da bude na hladnoći, braneći šumu ili selo. Ali ljudi su shvatili da to moraju učiniti zarad budućnost sljedećih generacija", kazala je Maya Rollberg, studentica iz Frajburga.

"Ono što je prioritet u Luceratu je interes ogromne privatne kompanije RWE, znači vlasnička dobit a ne dobrobit svih ljudi u Njemačkoj", naglašava Jannis Niethammer, student iz Frajburga.

Dvogodišnji protesti aktivista kulminirali su proteklih dana, a rasplet je uslijedio početkom rušenja objekata u mjestu. Hiljade demonstranata, prema podacima organizatora oko 35 hiljada, a prema policiji 15 bilo je u akciji građanske neposlušnosti kako bi zaustavili eksploataciju uglja u regiji. Dramatična ekoborba danima se odvijala u mjestu i oko njega. Postavili su barikade, kopali rovove, ofromili ljudski štit, vezali se lancima za šine i objekte, zauzeli podzemne tunele, otimali bagere.

"Gradimo barikade kako bi zaustavili uništenje Lucerata. Nabacujemo materijala da otežamo čišćenje vozilima I ljudima koji pokušavaju izvršiti deložaciju ", kazao je jedan od aktivista za zaštitu klime.

"Zadivljujuće je kakvu sliku otpora građanskog društva ovi ljudi prikazuju. Ako želimo da jednog dana bude manje krize, onda moramo biti glasni, svi moramo ustati, iz svih generacija. Tiče se svih nas ovdje. Svijet također gleda na ovo mjesto. Ovo iza nas je najveći izvor CO2 u Evropi. To su emisije koje utiču na ljude širom svijeta", smatra Luisa Neubauer, klimatska aktivistica Fridays for future.

Masovni protesti nisu mogli proći bez sukoba s policijim. Kamenje i molotovljevi kokteli s jedne strane, suzavac s druge. Obje strane su na kraju brojale povrijeđene. Demonstranti optužuju sigurnosne snage za prekomjernu upotrebu sile, policija uzvraća- nismo imali izbora.

“Tokom naših provjera posljednjih sedmica primjetili smo da među demonstrantima ima mnogo onih koji su spremni na nasilje i da se ovdje okupilo mnogo potencijalno nasilnih demonstranata iz cijele Evrope. I zabarikadirali su se u unutrašnjosti", navodi Erich Rettinghaus, šef regionalnog ogranka njemačkog policijskog sindikata.

“Kada smo počeli iseljavanje aktivista, tražili smo da odu dobrovoljno. Više od 200 je to uradilo. Bilo je i onih koji to nisu htjeli i bacali su kamenje i molotovljeve koktele na naše kolege. Našli smo se u poziciji da kada više ne možemo komunicirati i tu koristimo silu ako je potrebno", pojašnjava glasnogovornik policije Cornelia Weber.

Dok je društvenim mrežama kružio urnebesan video na kojem se vidi da su njemački policajci naišli na problem prilikom tjeranja aktivista – blato, demonstrantima se pridružila i heroina zelenih aktivista cijeloga svijeta. Švedska aktivistica, koja je bila privedena zajedno s brojnim dugim aktivistima, osuđuje policijsko nasilje, optužujući policiju da provodi politiku velikih energetskih kompanija koje u svemu traže samo profit. Optužila je i njemačku vladu.

"Klimatska kriza je kumulativna i globalna kriza i važno je šta svi rade. Ako jedan od najvećih zagađivača poput Njemačke i jedan od najvećih emitera CO2 radi nešto ovako, onda to pogađa sve, posebno one koji najviše snose teret klimatske krize, one koji su najviše pogođeni, one koji su učinili najmanje da je izazovu. Tako da je ovo samo dio mnogo većeg globalnog pokreta za klimatska prava", navela je Greta Thunberg.

Uzalud vam trud svirači, moglo bi se reći za pokušaje ekoloških aktivista. Sve vrijeme trajanja protesta, radovi na raščišćavanju nesmetano su se odvijali. Policija, nemajući vremena za razmišljanje koliko rudnika šteti cijeloj planeti izvršavala je dobijenu zapovijed. Svi demonstranti su uklonjeni. Energetski koncern RWE očekuje da će rušenje gradića trajati deset dana, a iskopavanje uglja na tom području trebalo bi početi već u martu ili aprilu.

"Nikome nije potreban ugalj, samo energetskoj kompaniji kako bi profitirali. I to je problem", naglašava Petra Schumann, aktivistica za zaštitu klime.

Zeleni aktivisti neće posustati, globalni pokret Petkom za budućnost najavljuje dalje proteste uključujući klimatski štrajk početkom marta. Protest u Luceratu pokazatelj je sve većih napetosti oko klimatske politike vlade u Berlinu. Mnogi simpatizeri stranke Zelenih, sada dijela vladajuće koalicije osjećaju se izdanim, jer podržava politiku protiv koje se aktivno borila. Upravo je šef Zelenih i ministar ekonomije odgovoran i za klimu, Robert Habeck, dao zeleno svjetlo da se selo sravni sa zemljom nakon što je RWE pristao na odustajanje od energije na ugalj do 2030. — osam godina prije zadatog roka. Njemačka mora zadržati energetsku sigurnost i nadoknaditi prekid isporuka plina iz Rusije argument je Vlade.

"Rat u Ukrajini traje a energetska vanredna situacija nije izbjegnuta. Primorani smo, primorani. Ovo zapravo nije ništa čime bismo se ponosili, da emitujemo više CO2 kako bismo izbjegli nestašicu plina. Što bržom gradnjom gasne infrastrukture i stvaranjem kapaciteta, brže možemo izbaciti termoelektrane na ugalj. Ako to ne uradimo , u smislu klimatske politike, zaista bi bila noćna mora da moramo zadržati elektrane na ugalj još duže od zadatog roka", istakao je Robert Habeck, ministar ekonomije i klime Njemačke.

Aktivisti ne prihvataju takvo opravdanje pozivajući se na studije koje sugeriraju da dodatni ugalj ispod Lucerata iz kojeg se sada godišnje iskopa 25 miliona tona, možda nikada neće biti potreban, jer Njemačka ima dovoljno drugih rezervi uglja da nadoknadi gubitak Putinovog gasa..

"Znamo da nam ne treba ugalj za stvaranje energetske sigurnosti u Njemačkoj i Evropi. Treba nam da ostanu u zemlji kako bi cilj od 1,5 stepena koji su političari sebi zacrtali i dalje uopće mogao biti postignut", kazala je Lakshmi Thevasagayam, glasnogovornica aktivističke grupe Luetzerath Lives.

Pored Njemačke, prvaka svijeta u iskopavanju lignita, tu najprljaviju vrstu uglja, samo u Evropi rudari još 13 zemalja među kojima je i BiH. Kako se kraj rata u Ukrajini ne nazire svjetske vlade više ne mogu koristiti energetsku krizu kao opravdanje za ekspanziju fosilnih goriva koja ubija klimu. No teško da će ugalj uskoro biti izbačen iz upotrebe. Prelazak na zelenu energiju skup je sport isprepleten brojnim interesima moćnika. Međunarodna agencija za energiju izračunala je da bi svijet do 2030. godišnje trebao ulagati gotovo 650 milijardi dolara što je jedini način da se postignu ciljevi “neto nulte” emisije CO2 do 2050. Iako sve više vlada podržava agendu dekarbonizacije nemoguća je ideja da se cijeli svijet pretvori u takozvanu “čistu energiju” u roku od nekoliko desetljeća, jer uz razvoj nove čiste energetske tehnologije mora se stvoriti i odgovarajući ekonomski i politički okvir. Trenutna energetska kriza pokazuje, da se ne možete osloniti na vjetar i sunce za sigurno stvaranje energije. Tako je sasvim jasno da je već sada mitski cilj Pariškog klimatskog sporazuma – globalno ograničenje porasta temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, već izvan okvira ostvarljivosti.

federalna.ba