Efendić: Ako pričate jedno, a radite drugo - to će građani brzo vidjeti

Predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić govorio je za Dnevnik D Federalne televizije o izbornim rezultatima, planovima, političkoj i sigurnosnoj situaciji u našoj zemlji...

Sigurna sam da ste upratili ovu aktuelnu temu o navodnom postojanju kampova na tlu naše zemlje. Konkretno kampovi u kojima su obučavani, kažu, Rusi za nerede u Moldaviji. Imate li ikakve informacije o tome?

Imam samo informacije iz medija koje smo mogli vidjeti. Jedini komentar na to je da je sigurnosna struktura Bosne i Hercegovine dosta porozna. Tako da je sasvim moguće da se različite grupe i pojedinci provuku, prođu unutar granica Bosne i Hercegovine, vrše određene aktivnosti. Policijski sigurnosni sistem razbijen je na entitetske policije, kantonalne policije, Graničnu policiju, SIPA-u, brojne policijske agencije, među kojima je koordinacija vrlo upitna i moguće da se i takve stvari dešavaju. Ovdje možda vrijedi istaći da vjerovatno u Evropi ne postoji političar koji više pokazuje afiniteta i više kontakata sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom od Milorada Dodika, također se sastaje s predsjednikom Bjelorusije, i ne može to ostati samo na retorici. Ipak, ponekad se nešto konkretno mora uraditi. Ako oni od njega zatraže neku uslugu tipa ovoga o čemu ste govorili, vjerovatno je u nekoj situaciji da mora ispuniti takve zahtjeve. Tako da vjerujem da je to moguće, ali, evo, i prilika da sigurnosne agencije naše zemlje pokažu spremnost da reaguju na ovu situaciju. Još jednom se vidi zašto, ustvari, Milorad Dodik nije trebao biti dio državne vlasti, zašto mu nije trebalo dati poziciju u OSA-i, tamo je dobio poziciju drugog čovjeka i prirodno je da takva agencija onda bude imuna na ovakve pojave, da na njih slabije reaguje ili ne reaguje nikako, ne spriječi ih. Ova informacija mene ne iznenađuje, a pokazuje nam da sigurnosne agencije naše zemlje nisu na nivou na kojem bi trebale biti.

Ovo bi, saglasni su gotovo svi, od političara na sceni do građana, mogao biti ozbiljan sigurnosni problem koji bi našu zemlju ne samo mogao možda dovesti u neki novi konflikt, ali i negdje udaljiti još više od Evropske unije. A da i nismo tako blizu, potvrđuje i jučerašnja odluka Evropske komisije da se za pet zemalja odobri Reformska agenda. Dakle, od Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu i dvije milijarde maraka u ovom trenutku nema ništa. Ursula von der Leyen je u posjeti Bosni i Hercegovini, sutra susreti sa bh. zvaničnicima. Osim poruke da treba raditi, šta vi očekujete od ove posjete?

Prvo, u vezi sa prvim pitanjem i temom, mislim da, ipak, Bosna i Hercegovina uspjet će se iznijeti sa ovim i stvar je, ipak, u nekoj vrsti tajnosti, neke sitne usluge kakvu Milorad Dodik pruža svojim partnerima. I vjerujem da će naše sigurnosne agencije uspjeti adekvatno da reaguju, da to ne ugrozi sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Ali sigurno je jedan dobar pokazatelj ili alarm, šta se sve može dešavati, na šta sve trebamo biti spremni. Imali smo jedan ozbiljan slučaj u Srbiji, terorističkog napada ili terorističkog upada u teritoriju Kosova i također tu jednu situaciju koja se dešavala prošle godine, tako da u tom smislu trebamo sigurno biti oprezni. Što se tiče posjete Ursule von der Leyen i našeg puta prema EU, Plana rasta, nije se desilo ništa neočekivano. Znamo da Vijeće ministara nije usaglasilo dokument koji je trebao biti takav kakav bi odobrila EU. Znamo da, prije svega, sa njim se nije saglasio Dodik, iako je bio jedan pokušaj da se to prebaci na četiri kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Mi smo govorili i tada, ali evo i sada podsjećamo da Vijeće ministara nije bilo ni dužno usaglašavati niti sa entitetima, niti sa kantonima.

Dodika smatrate najvećim krivcem?

Koliko znam, koalicija na državnom nivou u kojoj je Dodik nije uspjela postići ključne dogovore. Mislim da ova vlast ne pokazuje nikakvu sposobnost da napravi neke ozbiljne iskorake prema EU.

Iza nas su lokalni izbori. Ostvarili ste zapažen rezultat. Dakle, novi načelnički mandat, rast stranke na čijem ste čelu, smatrate li se izbornim pobjednikom?

Što se tiče Općine Novi Grad, moram reći da je to jedan zaista kuriozitet, jedan primjer kako je moguće dobiti povjerenje i očuvati ga kroz jedan dugi vremenski period i zapravo imati veće povjerenje na kraju nego na početku ovog puta. Imao sam više glasova nego sve tri načelnika ostalih gradskih sarajevskih općina. I to je zaista za nas vrijedan rezultat. Također, Stranka za Bosnu i Hercegovinu u Novom Gradu je pobjednica već drugi put zaredom. Ono što je također interesantno, da smo mi kao stranka u četiri sarajevske gradske općine dobili najviše glasova. Dakle, nekako sa nule doći na prvo mjesto u gradskim općinama, u kantonu smo na mjestu broj tri i u Federaciji, mislim, stranka na poziciji broj pet. Ispred nas su HDZ, SDA, SDP i, mislim, NiP. To je po meni, ipak, jedan ozbiljan rezultat i na neki način povratak Stranke za BiH. Dobra platforma da se za naredni period Stranka za BiH u punom kapacitetu vrati u politički život BiH. Ovo je bio jedan od tih koraka i mogu reći da u tom smislu se smatramo svakako uspješnim u nastupu na ovim izborima. Osim dva načelnika, imamo 83 vijećnička mandata, u 38 općina Stranka za BiH je parlamentarna. Jedan rast od skoro 100% u odnosu na 2020. godinu kada je u pitanju Stranka za Bosnu i Hercegovinu.

Ko je najveći gubitnik i zbog čega?

Teško je meni sada to reći. Ovdje u Sarajevu vidim da Narod i pravda ima najveći pad u broju mandata ili broju glasova. To je, ipak, više za njihovu analizu, ali jednostavne su to stvari - ako pričate jedno, a radite drugo, to će građani brzo vidjeti.

Naredne četiri godine situacija u Novom Gradu je prilično jasna. Najveći broj mandata ima upravo SBiH, SDA i DF. Hoće li to biti jedna stabilna većina u narednom periodu?

Pa, evo, to je 19 ruku. Mislim da Trojka ima 11. Vjerujem da bi trebala da postoji jedna stabilna većina za rad u Općinskom vijeću.

Zanimljivo je u Brčko distriktu, nova koalicija, SBB, Naša stranka i Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Prethodno smo čuli da je na sceni također nova koalicija, isto u Brčkom - SDA, SDP i NiP. Evo, konkretno u ovom slučaju SBB, SBiH i Naša stranka, koji su to zajednički ciljevi koji povezuju ove tri stranke u narednom periodu?

Tu je formirana jedna interesantna trojka. U sedmici odmah nakon izbora je potpisan sporazum između SDA, NiP-a i SDP-a. Vjerovatno je to na neki način uvjetovalo i činjenicu da naše kolege u organizaciji Brčko distrikta dogovore zajednički nastup sa ovim drugim strankama koje su izvan toga. Mislim da SBB ima jedino u Brčko distriktu zastupnika. Oni su nastupili samo tu na izborima. Što se tiče Naše stranke, koliko znam, jedan bivši član i SBiH i NiP-a i tako dalje. Sada je zastupnik Naše stranke. Šta je stvarni domet i mogućnost jednog takvog sporazuma, vidjet ćemo. Nisam baš siguran da će to u konačnici nešto značiti, ali vjerujem da će doći do smjene na poziciji gradonačelnika.

Vratimo se još malo na državni nivo. Na stolu prijedlog Predsjedništva o rješenju pitanja državne imovine. Kakva mu je sudbina u parlamentarnoj proceduri?

Mi smo kao stranka prije izvjesnog vremena potpisali jednu deklaraciju o državnoj imovini koju je inicirao član Predsjedništva Denis Bećirović. Na tragu te deklaracije je i sadašnji prijedlog zakona kojim se utvrđuje da država ostaje titular ili vlasnik imovine, ali se daju mogućnosti da niži nivoi vlasti na različite načine i u različite svrhe koriste državnu imovinu. To bi bila jedna situacija u kojoj bi se riješila ova pat pozicija sa državnom imovinom u kojoj je ona faktički je izvan legalnih mogućnosti raspolaganja, ali i jedna meta od strane entiteta Republika Srpska. Međutim, nisam siguran u sudbinu tog zakona, ali je dobro da se on uputi u proceduru, da ne možemo mi reći da se ništa ne dešava, a ništa i ne pokušati.

Kakvu politiku Amerika i Evropska unija vode prema BiH?

Prvo ću nešto reći u vezi sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. Možda je to malo javnost zaboravila, Stranka za BiH ga je prva tužila. Mi smo uputili jednu tužbu nakon njegove najave da će se miješati u ustavnu materiju, ono što nije njegovo ovlaštenje. Mi smo Evropskom sudu pravde poslali jednu tužbu. Oni su nama odgovorili da nisu nadležni za taj slučaj.  A ono što je bio pravni osnov za tužbu, je činjenica da OHR u BiH većim dijelom finansira upravo Evropska unija. Dakle, on se finansira sredstvima građana Evropske unije. Evropski sud pravde kao tijelo Evropske unije je bila jedna adresa gdje smo mi, zapravo, prvi alarmirali na ponašanje visokog predstavnika, za kojeg vjerujemo da je na neki način pod utjecajem jednog lobiranja zvaničnog Zagreba, da njegova politika u BiH ide na ruku prije svega HDZ-u kao jednoj vrsti ogranka HDZ-a Hrvatske. Sjetite se, kada je on došao u BiH, on nije došao u Sarajevo, nego je prvo došao u Mostar, pa je tek iz Mostara stigao u Sarajevo.

Smatrate li da mu nije mjesto u BiH?

Ovo kako on radi, zaista ne opravdava ono što bi morala biti njegova uloga. On je neko ko bi morao da čuva ustavnu strukturu ove zemlje. On se u nju umiješao. Umiješao se na način koji je omogućio da se formira vlast u Federaciji BiH. Ovo posljednje što radi u vezi sa presudom Kovačević je zaista nečuveno, nedopustivo, i ne znam da li je to njegov stav ili da li iza toga stoji EU ili SAD. Mislim da je to više direktni utjecaj Hrvatske. Kakve veze ima visoki predstavnik sa presudama Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na zahtjeve građana ove zemlje? To nije njegov posao, niti njegov mandat.

federalna.ba