Efekte novog minimalca nadležni će procjenjivati kada prođu tri mjeseca primjene

U fokusu javnosti posljednjih dana je 1.320 osoba iz Kantona Sarajevo koje su početkom godine ostale bez posla. Ključno pitanje, na koje nadležne službe još nemaju tačan odgovor, glasi - je li uzrok ovih otkaza odluka Vlade o povećanju minimalca?

Trendovi pokazuju da je za pola mjeseca ove godine broj prijava na biroe za zapošljavanje u Kantonu Sarajevo u porastu u odnosu na isti period prošle godine. O pravim razlozima ovakvog trenda sa ekonomskog aspekta još je rano govoriti.

„Da, rastu otkazi. Imali smo prije nekoliko dana 1.153 prijave na evidenciju nezaposlenih uslijed otkaza iz radnog odnosa. Juče je taj broj iznosio 1.320. Činjenica da imamo za pola mjeseca isti broj otkaza kao za cijeli mjesec prošle godine i govori da su otkazi u porastu“, navodi Amina Đonlagić, direktorica Službe za zapošljavanje KS-a.

„U prvih 20 dana u KS-u imamo 903 prijave dok je odjava bilo 1.834 – dakle, 931 odjava bilo je više. Međutim, u prošloj godini bilježimo prijava 829 dok odjava imamo 1801 – dakle. 972 odjave su više u prošloj nego u ovoj godini“, navodi Admir Omerbašić, rukovodilac Porezne uprave FBiH po ovlaštenju Vlade FBiH.

Iz Porezne uprave tvrde da su kretanje na tržištu rada stabilna i ukazuju da je najviše otkaza bilo u sektorima obrazovanja i javne administracije, ali, ipak, manje nego prošle godine.

„Imamo konkretan primjer poslodavca iz Žepča koji je odjavio 800 radnika sa osnovnog subjekta u prvoj polovici januara, ali iste te radnike je kroz nekoliko dana prijavio na drugi poslovni subjekt kojem je povezano lice. Imamo situaciju da je u prvoj polovici janura penzionisano 738 radnika“, dodaje Omerbašić

Da li su ovi podaci zabrinjavajući na tržištu rada, još je rano govoriti jer efekte mjera će nadležni procjenjivati tek kada prođu tri mjeseca od primjene.

„Početak svake godine, a naročito januar je mjesec u kome se javljaju oscilacije u kretanju na evidencijama nezaposlenih zbog kraja poslovne godine, prestanka rada na određeno vrijeme, fluktuacije sezonskih poslova u zimskoj sezoni i sezoni praznika“, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Ministar za rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić (NiP) iznio je podataka da su jedina dva kantona koja imaju negativnu statistiku Kanton Sarajevo i Tuzlanski kanton: „Ali ako uzmemo zbir svih deset kantona, onda ćemo doći do podataka da je u januaru 2024. godine broj zahtjeva za novčanu naknadu iznosio 4.717, a da je 20 dana u januaru ove godine broj tih zahtjeva bio 3.318. Razlika je 1.399 zahtjeva“.

Iako se broj novoprijavljenih osoba na službama za zapošljavanje u odnosu na broj izbrisanih iz evidencije razlikuje od kantona do kantona u jednom su istomišljenici, u narednom periodu tek će utvrđivati efekte odluke o povećanju minimalaca.

„Mi imamo novoprijavljenih osoba na evidenciji za zapošljavanje 1.204, a imamo 786 osoba koje su se brisale sa evidencije - to je razlika 430 osoba“, kazao je Josip Lovrić, direktor Službe za zapošljavanje ZDK-a

„Prošle godine u prvom mjesecu u našoj službi bile su 1.703 novoprijavljene osobe i njih 85 posto došlo je do nas zbog prestanka radnog odnosa. Istovremeno, u prvoj polovici ove godine imamo 656 novoprijavljenih, od čega je 87 posto njih izašlo iz radnog odnosa“, kazala je Anita Perić, rukovoditeljica Sektora za anlizu u službi za zapošljavanje HNK-a.

Povećanje otkaza u narednom periodu dovelo bi do povećanog pritiska na budžet i Službe zapošljavanja za dobijanje novčane naknade jer su odobreni iznos za te namjene ograničeni.

„Mi smo u prošloj godini imali realizaciju oko 16 miliona sredstava po osnovu isplaćenih novčanih naknada za nezaposlene. Uslijed rasta prosječne plate u Federaciji, za ovu godinu smo planirali 19 miliona i 800 hiljada i naš finansijski plan za 2025. je usvojen i prvi put, ja sam kao direktorica Službe za zapošljavanje, izašla sa tom vrstom zabrinutosti da li će ta sredstva biti dovoljna ukoliko se ovaj trend nastavi“, istakla je Đonlagić.

Ekonomisti upozoravaju da je rano za ocjene efekata povećanja minimalne plate te da je odluka o povećanju minimalca prerano donesena bez konsultacija sa partnerima i valjane ekonomske analize.

„Ja ne mogu da vjerujem da neće biti zdravih, razumskih snaga, da će napraviti racionalnije rješenje u odnosu na ovo koje jeste. Ako bi se nastavio linearni trend, koji teško možete zamisliti, došlo bi do otpuštanja, ali mi smo takvi da, kako poslovca kaže, spasa nam nema, ali propasti nećemo“, poručuje Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Pouzdana kretanja na tržištu rada biće poznata nakon prvog kvartala ove godine i da li je sa socijalnog aspekta zabrinjavajuće povećanje otpuštanja radnika u odnosu na isti period prošle godine.

federalna.ba