Džemo Jašarević istrčao stazu dugu 13 kilometara za spas Bunskih kanala
Glavni protagonista filma “Džemo”, prikazanog na ovogodišnjem AJB DOC festivalu, poljoprivrednik Džemal Jašarević, trčao je od Starog mosta u Mostaru do lokaliteta Bunskih kanala – prirodnog bisera na jugu Mostara. Bio je to njegov način podrške aktivistima koji se snažno bore za zaštitu i opstanak rijeka u Bosni i Hercegovini i svijetu.
U ovom slučaju on je podržao kampanju kojom se nastoje sačuvati Bunski kanali, na kojima je ranije bila planirana gradnja mini hidrocentrala, što se ekolozima i zaljubljenicima u prirodu nikako nije svidjelo.
“Džemo je želio srenuti pažnju svojim trčanjem da se rijeke moraju čuvati, te se na taj način pridružiti velikom broju ljudi među kojima i brojnim javnim ličnostima, koje se bore za spas rijeka i prirodnih blaga. Upoznali smo ga, inače, preko naših kolega, te smo inspirisani pričom koja je ekranizirana odlučili pozvati ga, a njemu je posebno drago bilo postati dio našeg tima”, izjavila je organizatorica Lejka Kusturica.
Džemal Jašarević danas je trčao stazu dužine 13 kilometara i to nije bila njegova najduža maršuta.
“Nije bila najduža, ali jeste zasigurno jedna od najljepših. Posebno lijepi prizori su duž rijeke Neretve, koja je izrazito lijepa. Ovaj krug od 13 kilometara bio je zaista lijepo iskustvo”, rekao je Jašarević.
Aktivisti koji brinu o rijekama i u budućim mjesecima nastavljaju kampanju za spas plavog srca Evrope. Kusturica je posebno zadovoljna iz razloga što im se, kako kaže, svakog dana pridružuje sve više ljudi.
“Kada je riječ o našoj zemlji, najveći cilj je izmjena zakona i podzakonskih akata kojim će se zabraniti izgradnja malih hidrocentarala, čime bi se zaštitio mali čovjek i ostali živi svijet koji živi ili zavisi od naših rijeka”, dodala je.
Podsjećamo, Kantonalni sud u Sarajevu nedavno je poništio dozvolu koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo za gradnju dvije mini hidroelektrane na lokalitetu Bunski kanali u Mostaru. Presudom je naloženo da se postupak mora provesti ponovo zbog neregularnosti prilikom izdavanja i zanemarivanja činjenica koje su ekološke organizacije isticale u procesu te žalba na presudu nije dozvoljena.
federalna.ba/AA