Dunović: Koga briga šta želi Čović, neka u Parlamentu izbori ono što želi

Milan Dunović, potpredsjednik FBiH u intervjuu za Radio FBiH kazao je kako problema u BiH  ima na pretek, a kad je riječ o Federaciji BiH najveći su blokade koje traju od Izbora 2018. i neformiranja Vlade FBiH.  Ostaje činjenica za izborna volja građana nije ispoštovana. Govoreći o mogućim izmjenama Izbornog zakona Dunović je kazao da  se iskreno nada da u BiH neće postojati takav mehanizam koji će štititi etnički interes, jer to nije suština demokratije. Sa Dunovićem razgovarala Jasenka Tica Isović.

Koga smatrate najodgovornijim za nedovršen proces uspotave federalne vlasti?

-HDZ, naravno. To je toliko očito da više ni oni sami nemaju način da tvrde da to nije tako. Očita je ta blokada, otvoreno su rekli da ne žele imenovati Vladu i novog predsjdnika i potpredsjednike FBiH dok se ne usvoji Izborni zakon. To dvoje nema veze jedno s drugi, jer je Izborni zakon u nadležnosti državnog Parlamenta i čak da se sad usvoji onako kako HDZ želi, da ga oni napišu i da svi glasamo za to, imenovanje Vlade FBiH ostaje isto. Kao i imenovanje predsjednika i dva potpredsjednika. Uslovljvanje tih procesa Izbornim zakonom je jedan non sense i u tom smislu ja mislim da je sasvim jasno šta HDZ radi, a to je da ne želi imenovanje Vlade FBiH. Pokušavaju blokirati sve na federalnom nivou, ali i na državnom. Važno je pokazati da bez Izbornog zakona Federacija posebno ne može funkcionirati.

Možda suvišno pitanje, ali kako smo uopće na kraju došli u ovakvu situaciju da jedan stranački interes determinira sve procese u dijelu države, a da nemamo nikakav mehnaizam da to spriječimo, ni Međunarodna zajednica, ni prijevremeni izbori?

-Prijevremni izbori bi bili odlični, ali nema političke volje za to, a mi očito nemamo ni ništa drugo. Valjda bi se u normalnim zemljama podrzumijevalo da ljudi koji su izabrani u državne organe neće bojkotovati rad te iste države. To se kod nas dešava i nigdje drugo. Jedna gupacija je oko SNSD-a koja negira državu, a druga oko HDZ-a koja pokušava reći da bez jednog naroda, a zapravo misle bez HDZ-a nema uređene BiH. To su takve laži.

DF je u jednoj čudnoj situaciji, neki vas krive, neki podržavaju, jer SDA je vaš partner i objašnjavali ste to u više navrata zašto, ali je koalicija iskreno rečeno neprirodna. Sad, kako vidite Vi ulogu DF-a u ovom procesu blokade, jeste li mogli nešto učiniti? SDA funkcionira sa HDZ-om u Vladi FBiH i nejassno je kako onda funkciniraju ti vaši partnerski odnosi?

-Mišljenja sam da je SDA nacionalna stranka, a mi smo multietnička stranka. to je razlika, to što smo u vlasti sa njima ni u kom  slučaju ne znači da mi na određene stavri isto gledamo. A ne funkcioniramo uvijek lako. Zapravo, teško funkcioniramo. Ali kao što smo i rekli već, imamo određene stvari oko kojih se slažemo i zato smo ušli u ovu priču. Mi to ne krijemo. To su izmjene Izbornog zakona i NATO put BiH. To nas spaja. DF ima predsjednika stranke na najvišoj funkciji u državi i s obzirom na to da je Predsjedništvo BiH nadležno za NATO put, onda je to i bio naš politički cilj, kao i Izborni zakon koji ne smije biti segregirajući na način da glasači ubacuju listiće u tri glasačke kutije. To su stvari gdje nećemo nikad popustiti. Aktivnosti na NATO putu teku. Izborni zakon- svaki prijedlog segregacije se preispituje.

Ko preispituje te prijedloge gospodine Dunoviću? Trenutno? Je li to Međunarodna zajednica?

-Mi u BiH volimo da mistificiramo Mađunarodnu zajednicu. Međunarodna zajednica nije jedan čovjek već splat interesa.

Dobro. Onda čiji sad interes dominira u BiH?

-Vrijeme će pokazati, ali ono što se desilo prije nekoliko dana može biti zabrinjavajuće. Izjave novog visokog predstavnika. Ona je u suprotnosti iz maja Vlade Njemačke i gdje je rečeno da dalje podjele i konstitutivnost i legitimnost mogu izavati dalje podjele i destabilizaciju. No, ambasadorica BiH u Njemačkoj je razgovarala sa predstavnicima Kabineta Angele Merkel i Njemačka je jasno iskomunicirala da ostaju pri svome opredjeljenju iz maja ove godine.“

U kojem smjeru se sad ide kad je riječ o Izbornom zakonu? Izgleda kao da se traga za nekim „srednjim rješenjem.“

- Postalo je normalno da se samo priča o tome čime će Dragan Čović biti zadovoljan. Evo da budem radikalan. Koga briga čime će Dragan Čović biti zadovoljan? I šta misli predsjednik jedne stranke. Postoje institucije i Parlamentarna skupština u ovoj zemlji. HDZ može tamo tražiti i glasati, ali koga brioga za njihove želje ako to nema većinu u Parlamentu.

Očito je briga Christiana Schmidta. Vidjeli ste kako je spomenuo Čovića na nedavnom skupu?

-To je bilo blago rečeno ružno. Ali evo njemačka Vlada ostaje pri stavu iz maja. Ja nisam za srednja rješenja u Izbornom zakonu i to što je Schmidt rekao, a to je teritorijalni integritet i suverenitet BiH da se poštuje. Zašto uopće pričati o tome? BiH je i njen suverenitet i integritet se podrazumijevaju. I šta se više o tome priča pogotovo kod lidera u regionu. Mi nismo u procesu priznanja, već smo priznati. Ali ako ćemo unutar toga biti država u kojoj ćemo se prije glasanja nacionalno izjašnjavati mi onda nismo država koja teži europskim vrijednostima. EU ne prihvata države sa etničkim izbornim jedinicama.

Otkud onda Schmidtu takve slične izjave?

-Zaista ne znam. Omaklo se ili namjerno, ne znam, vrijeme će pokazati. Činjenica jeste da je on tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali govoriti na onakav način o građanima je malo ružno.

Prvi put smo nekako čuli od nekog međunarodnog zvaničnika kod nas da kaže jeste Komšić ispred hrvatskog naroda u Predsjedništvu, ali više su Bošnjaci glasali za njega? HDZ šuti mudro. I sad mislimo šta se dešava?

-Tačno. Ta rečenica i cijeli govor Schmidta je za mene radiklano i neprihvatljivo. Vidjeli smo da se Dodik odmah nakačio na te izjave da  i on potvrdi da su Komšića birali Bošnjaci i da Sarajevi nije multietnički gradi. Prvo Sarajevo jeste multietnički grad, a s druge strane kad idemo na izbore koliko ja znam niko vas ne pita koje ste nacionalnosti. Takav je zakon. Tako da Komšića nisu izabrali Bošnjaci ni Hrvati već građani BiH.

Fascinantni su ti brojači nacinalnih odrednica. Kojim mehanizmom, kako oni tvrde sa sigurnošću koje za koga glasao? Paušalne su to ocjene, a nema tog mehnizma.

-Nema i ja se iskreno nadam da u ovoj državi neće ni postojati takav mehanizam koji će štititi etnički interes, jer to nije suština demokratije. I ja živim u Sarajevu i glasao sam sa Komšića i šta ćemo sad? Šta ćete s nama koji ne želimo u etničke grupacije? A šta ćemo sa Drvarom i drugim općinama gdje HDZ biraju Srbi? Znači kad tako tamo biraju, onda je kandidat samo čovjek kojeg svi dobro poznaju, a kad se u Sarajevu glasa za Komšića onda je on prvo nelegitimni Hrvat pa tek onda Željko pa simbol blokade pa tek onda čovjek je li? E pa ne može to tako.

Da li je neophodno dalje nametanje zakonske rgulative od strane OHR-a, zapravo korištenje bonskih ovlasti? Šta možemo očekivati kad je riječ o Izbornom zakonu?

-Bonske ovlasti su legitimno pravo visokog predstavnika. Schmidt može da nametne izmjene Izbornog zakona. E sad je pitanje da li je spreman čovjek iz EU i države koja je uređena na građanskom principu, da li je spreman da nama nametne etnički princip? Ako se to desi onda se prvo postavlja pitanje postojanja multietničkih stranaka u BiH. Zatim pitanje manjina na nekom etničkom teritoriju. I ako se nekom želi uskratiti pravo izbora onda je to jasna poruka.

Šta je bitnije HDZ-u Predsjedništvo ili Dom naroda FBiH?

-Mislim da je HDZ-u puno važniji Dom naroda. A da je Predsjedništvo važno, ali više na nivou percepcije. Suštinska moć u BiH je federalni Dom naroda kao ključ za izbor u državni Dom naroda i to je potpuna kontrola procesa. Evo primjera, Čavara već više od godinu dana ne želi da priča o imenovanju sudija Ustavnog suda sa dva potpredsjednika.

Dočarajte nam to ne želi?

-Na način da to ne može biti tema sastnaka, ukoliko počnemo razgovor o tome on se pravi mrtav i kaže o tome ćemo drugi put. Imamo pet sudija i četvero nedostaje i tamo je ključni način blokade kad treba rješavati pitanje vitalnog nacionalnog interesa koji često blokira procese u Parlamentu i zloupotrebljava se. Nemamo tumačenje Ustavnog suda. I zakoni ostaju neusvojeni.

Šta će se dogoditi u narednoj izbornoj godini?

-Ja od visokog predstavnika očekujem da u BiH provodi ista politička i etička načela koja provodi u državi iz koje dolazi i koja svakom građaninu garantiraju ista prava. Možda je idealistički, ali mi smo na raskrsnici u BiH- hoćemo li biti građanska država ili imati tri entiteta. Mislim da je ovo momenat gdje će doći do opredjeljenja u kojem smjeru BiH ide.

Hoće li biti deblokade na državnom nivou? Šta ćemo sa Miloradom Dodikom, to je čovjek kojem se toleriraju potezi koji ruše sve što je državno, ko ima snage da se uhvate u koštac s time? Od sudova i tužilaštava koji su pod političkom kontrolom?

-Znamo da je tužilaštvo rak rana ovog društva. rade loše i sporo i pod pritiskom, pogledajte slučaj Tegeltija. Ipak, Dodikov politički kraj je blizu bez obzira što još uvijek kupuje narod jeftinim potezima. Narod mu ipak odlazi i to u države koje su totalna suprotnost od koncepta kojeg Dodik nameće u BiH. On krijući se iza građana RS-a pokušava da ih ubijedi da im je ovako lijepo, a građanska BiH je za njih opasnost. A i do građana je. Nažalost mehanizama za deblokadu nemamo ili su vrlo ograničeni. Kad je novac u pitanju, budžet, MMF, doći će tu predstavnici RS-a, ali vrlo ograničeno. Mislim da blokada neće trajati do izbora. Trajat će do jasne odrednice kojim putem BiH treba da ide. To može biti riješeno prije izbora, a može i poslije. Izbori nisu presudni momenat. Već Izborni zakon.

Ali šta je alternativa Dodiku u RS-u?

-Dodik je preuzeo model ponašanja od Vučića, a to je da opozicija nema šta da radi, jer je on priča o svemu i svačemu.

Ali ne zaboravite Dodik je isto radio i prije Vučićevog dolaska na vlast, nije to baš kopiranje?

-U tom smislu ubijanja opozicije je učio od Vučića. Miješa se i u posao vlasti i opozicije. Kao i Vučić- zna sve i niko ne zna bolje od njega. I kroz procedure pridobija opoziciju i opozicija nasjeda, ali je to u posljednje vrijeme malo manje izraženo. No, oprvdano pitanje je da li stranke opozicije vide BiH kao cjelovitu državu- meni se ne čini da je tako. Vidjeli ste novog gradonačelnika Banja Luke i njegove pročetničke retorike. To nije promjena zbog suštine.

Za kraj, rad Vlade FBiH u ovom periodu blokade, kao predsjednik FBIH koliko su građani oštećeni, socijalne kategorije, procesi, ekonomija, investicije?

-Građani su iznevjerni, jer nije ispoštovana izborna volja. Ja sam uvijek bio kritičar rada Vlade FBiH iako nemamo ministre u Vladi FBiH, najbolji pokazatelj je uskoro 25-ta apelacija Sudu BiH koju sam uputio. Svoj posao u tom smislu radim i ne sprječava me to što je DF u parlamentarnoj većini.

Podržava li Vas gospođa Mahmutbegović u tome?

-Ne, to radimo samostalno. Ali mislim da Čavara i Mahmutbegović skupa nisu pokrenuli 3 apelacije.

To je znak da nekome ova situacija odgovara?

-Ja bih to radio i da su ministri DF-a u Vladi FBiH.

Vi biste, ali vaši koalicioni partneri to ne rade.

-Svako odgovara za svoj posao.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović