Đukić za FR: Rusija će od proruskih prijatelja na Balkanu tražiti podršku

Rusija je napala Ukrajinu. Ruske snage napadaju iz više smjerova, a podržavaju ih separatisti i Bjelorusija. Na ukrajinske gradove padaju projektili, čuju se sirene, velik broj ljudi napušta gradove. Bivši jugoslavenski ambasador u Bjelorusiji i jedan od vrsnih poznavalaca ruske politike, Srećko Đukić u intervjuu na Radiju Federacije BiH je izjavio da je ovo otvoreni rat, bez obzira što ga Rusija vodi sa distance.

Nažalost, počela je invazija na Ukrajinu. Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je u izvanrednom obraćanju rano jutros sve one koji bi se eventualno mogli umiješati u situaciju u Ukrajini da to može dovesti do nesagledivih posljedica. Putin je poručio da specijalnom vojnom operacijom želi demilitarizirati Ukrajinu i kako ruski ciljevi nisu okupacija Ukrajine. Šta želi Rusija koja je uvijek tvrdila da poštuje međunarodno pravo?

Što se tiče međunarodnog prava toliko puta smo se uvjerili da je rastezljiv termin i može se sve i svašta podvesti pod međunarodno pravo ili da nije u skladu, pogotovo kad to zastupa velika sila kao sto je Rusija koja može tvrditi da je sve ovo u skladu s međunarodnim pravom jer ima veliku oružanu moć, nuklearna je država i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Što se tiče napada ruskih oružanih snaga na Ukrajinu nema sumnje da je to rat, bez obzira što ga oni vode sa distance, sto bombardiraju aerodrome, vojne ciljeve, skladišta oružja, kasarne, radare. To je objava rata Ukrajini. Bez obzira kako Rusi maskiraju svoj pravi cilj u ovoj vojnoj operaciji taj cilj je da se Ukrajina stavi pod rusku kontrolu i time riješe pitanje članstva Ukrajine u NATO, odnosno da ona nikada ne može postati članica Sjeverno atlantske alijanse.

Da li ste očekivali ovakav scenarij i može li se u ovom trenutku predvidjeti slijed događaja?

Ja sam čak mislio da će ova intervencija uslijediti odmah nakon proglašenja priznanja samoproglašenih pokrajina Donjecka i Luganska u Istočnoj Ukrajini. Međutim, Vladimir Putin je birao taktiku i to noćas uradio. Ovo će trajati sve dok Putin ne postigne svoj ciljeve, a cilj je da Ukrajinu onesposobi do te mjere da ona ne može postati faktor koji će odlučivati o svojoj sudbini, da li će ili ne ući u NATO. To je osnovni cilj ruske operacije, da Ukrajina nikada ne uđe u NATO.

Kažete da je širenje NATO-a i njegovo korištenje ukrajinske teritorije, koje je za Rusiju neprihvatljivo, jedan od najvažnijih razloga što Rusija nije stala samo na priznanju Donjecka i Luganska. Susjedne baltičke zemlje, saveznice i članice NATO- a su posebno zabrinute

Putin želi obnoviti SSSR?

Naravno, to su granične države sa ruskom federacijom. Estonija ima samo pola miliona stanovnika, naravno da se nalaze u strahu, a imaju i historijsko sjećanje da su bile okupirane na osnovu Pakta Ribbentrop-Molotov 1939 godine, onda je jasno da ruskim susjedima nije lako. Ni ovim u evropskom dijelu, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji. Sad govorim o cilju Rusije da izađe na granice Ukrajine prema evropskim državama koje su članice NATO-a. Njima nije lako jer već moraju da razmišljaju o mogućem izazovu koji dolazi od Rusije. S druge strane i ruskim susjedima, onim republikama koje su bile zajedno sa Rusijom u okviru Sovjetskog Saveza, poslije svega što je Putin izrekao za Ukrajinu da nikada nije bila država, da je vještačka tvorevina, da nema osnova historijskog da postoji. Onda ta ista priča se može odnositi na Bjelorusiju, Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Kirgistan i oni zaista moraju razmisliti kakav je im taj veliki susjed, taj ruski medvjed? Šta će on sljedeće uraditi i šta može da uradi. Možda je ovo priča da se obnavlja Sovjetski Savez, da se pravi nova država u kojoj je Rusija stub i nukleus , očito da od današnjeg dana u budućnosti ništa neće biti isto.

Očekuje se priličan i izvjestan val izbjeglica prema Poljskoj i Mađarskoj. Kakva je uloga Bjelorusije s obzirom na blizinu granice s Poljskom?

Ne mislim da ce glavni tok izbjeglica iz Ukrajine biti preko Bjelorusije u Poljsku i pribaltičke zemlje jer su odnosi Bjelorusije i Poljske jako zategnuti. Poljska nije propuštala izbjeglice iz arapskih zemalja , dolazilo je do mnogo incidenata i velike krize u odnosima ove dvije zemlje. Mislim da ce glavni val izbjeglica ići iz Ukrajine, a procjenjuje se da će ih biti najmanje 5 miliona, prema Poljskoj, Slovačkoj Mađarskoj i Rumuniji i dalje u druge evropske zemlje. Već vidimo da se narod u panici povlači iz Kijeva i Harkova, onih gradova koji su bili markirani kao mete koje će ruske snage prve zauzeti.

Koje sankcije mogu destabilizirati Rusiju?

Na kraći rok se Rusija može održati pod žestokim sankcijama, svaki dan se uvode nove, političke, ekonomske, tehnološke. Očito da se Rusija pripremala za ovo. Rusija nije ušla naivno, ona ima plan, da li će se on ostvariti ili ne, to je drugo pitanje. Srednjoročno i dugoročno to Rusija ne može izdržati. Ako su zatvoreni financijski resursi i ako je zatvorena mogućnost da kupuje visoke tehnologije koje nema. Znamo iz iskustva da sankcije imaju za cilj da traju dugo, kako bi odradile svoj cilj i postigle efekat.

Gospodine Đukiću, da li ovo što se dešava u Ukrajini može utjecati na promjene ruskog stava po pitanju Kosova i bh.entiteta Republika Srpska. Srbija je između čekića i nakovnja. Zvanični Beograd, čini se nema previše opcija?

Rusija će od Srbije tražiti da ne prihvati sankcije Zapada

Mislim da će Rusija tražiti od svojih proruskih prijatelja na Balkanu, uključujući u prvom redu Srbiju, entitet RS i Bugarsku u kojoj su jako razvijena ruska osjećanja, podršku koja je za njih ključna što se tiče bar Evrope. Drugih tačaka oslonca u Evropi nema, možda je mogla biti Francuska, ali Putin je žestoko obmanuo Macrona, tako da su sve simpatije koje tradicionalno Rusija ima u Francuskoj i francuskim državnicima, poništene. Od Srbije može tražiti da ona ne prihvata sankcije Zapada, odnosno EU koje bi za Rusiju imale simboličan značaj, više nego ekonomski. To u politici ima posebnu specifičnu težinu, da se pokaže kako ih podržava evropska država koja ne uvodi sankcije, Srbija će biti posebno izložena i na velikom ispitu, prosto je nemoguće ostati ovdje neutralan. Srbija se mora prikloniti jednom ili drugom stavu i tu ona dolazi u sukob sa onom politikom koju je današnji režim u Srbiji godinama zastupao, a to je da može da sjedi na tri stolice, u Briselu sa NATO-om i EU, uključujući i Sjedinjene američke države, sa Rusijom i Kinom. Bilo bi pametnije da se Srbija davno opredijelila za evropsku politiku, ne bi se danas nalazila u sukobu sama sa sobom. Može se očekivati da Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, ali će onda ona dobiti sankcije od EU, zaustavljanje na evropskom putu i druge kazne što bi za Srbiju bilo pogubno jer 80 posto ekonomskih odnosa, znači financijskih, investicionih i trgovinskih ide iz Evropske unije. Srbija bez EU ne može i tu nema dileme, ukoliko budu zatvorene te slavine saradnje, Srbija nema alternativu niti u Kini, niti u Rusiji.

federalna.ba