Duh bosanskog ćilima – Amila Smajović
**
Dobro je čitati ... o našem bosanskom ćilimu; čitati o ćilimu koji je svjedokom naše intime, ukras našeg doma i koji nas tako rado i bezuvjetno prigrli svojom toplinom i ljepotom. Ćilim je svjedok naših odrastanja, čuvar naših snova, misli i maštanja. Na ćilimu šara, u šari išaret. Ćilim nije samo prostirka, prekrivač za pod, on je i zaštita, i ukras, i metafora doma, porodice. I reći za bosanski ćilim samo da je lijep nedovoljno je i ne izražava svu onu raskoš, mekoću i bogatstvo koje ćilim nudi. Ćilim je tkanje raskoši u bojama, koje mi dodatno tkamo svojim iskustvima, raspoloženjima, radostima, srećama, suzama i tugama. Ćilim je svjedok naših odrastanja, čuvar naših snova, uspomena i maštanja.
Na ćilimu šara, u šari išaret ♥
**
Bosanski ćilim prvi put u literaturi spominje se u dalekom XIII stoljeću, a podatke o prvim bosanskim ćilimima, karpetima, nalazimo u dubrovačkom arhivu. Svojevrsnim „rodnim listom“ bosanskog ćilima smatra se tzv.desen karta. Ovu desen kartu izradio je izvjesni persijski slikar za potrebe Tkaonice ćilima u Sarajevu, a koju je bečka firma „Filip Has i sinovi“, pokrenula 1888.godine. Desen karta prvi je dokument koji svjedoči o o bogatstvu i raskoši bosanskog ćilima. No, do 2024.godine, analize, studije, znanja o bosanskom ćilimu ... nisu bili potpuni, sistematizirani niti naučno dokazani. Likovna umjetnica, doktorica komunikologije Amila Smajović objavila je knjigu „Duh bosanskog ćilima“ u kojoj je objedinila sve ono što se moglo naći, doznati, otkriti o bosanskom ćilimu, dodajući svoje stručne/naučne analize, otkrića i spoznanja.
**
Amila Smajovć, rođena Pozder, završila je Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, 1983.godine, potom stekla diplomu akademskog grafičara na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu s temom „Cosmos Noetos – Svijet vrijednosti“, 1988.godine. Magistrirala je grafiku na istoj Akademiji 2001.godine sa temom „Država Amila i svijet simbola“. Na Fakultetu političkih nauka, na Odsjeku za komunikologiju, 2018.godine, odbranila je doktorsku tezu pod nazivom „Komunikacijski simboli – studija slučaja bosanski ćilim“.
Na likovnoj umjetničkoj sceni Amila Smajović prisutna je preko trideset godina. Autorica je značajnih umjetničkih projekata od kojih izdvajamo – „Država Amila“, „Poetika šare“, „Harmonija geometrije harmonijom šare“ i „Kod – Dekod“. Organizirala je preko trideset samostalnih izložbi, a za svoj rad je dobila preko dvadeset nagrada u zemlji i inostranstvu.
Dugi nz godina bavi se proučavanjem bosanskih ćilima, motiva, simbola i geometrijskog stila na tradicionalnim bosanskim ćilimima. Osnovala je umjetničku radionicu koja se bavila tradicionalnim tkanjem i Udruženje za zaštitu bosanskog ćilima. Aktivno je promovirala vrijednosti bosanskog ćilima kao umjetničkog djela i nosioca univerzalnih poruka na međunarodnim konferencijama u zemlji i inostranstvu. Objavila je veliki broj tekstova o ovoj temi u referentnim časopisima, a pojavila se i kao koautorica u tri knjige. Učestvovala je na internacionalnim konferencijama i internacionalnim festivalima umjetnosti. Povezivala je tradicionalnu umjetnost, tradicionalne simbole i savremeni dizajn.
U periodu od 2010-e do 2015.godine radila je kao docentica na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo – IUS – na Odsjeku za vizuelne umjetnosti i komunikacijski dizajn.
U periodu od 2019-e do 2023.godine obnašala je funkciju predsjednice Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u BiH i dužnost voditeljice Galerije ULUPUBiH.
Od 2024.godine radi kao art direktorica u Unikodu doo Sarajevo.
U pripremi je i izdanje knjige „Duh bosanskog ćilima“ i na engleskom jeziku.
**
Odabrala i uredila – Selma Dizdar
Dijelove iz knjige interpretirao – Zlatan Veža
Ton-majstor – Šerkan Cakić
Foto – Selma Dizdar