Drama o hagadi koja je preživjela vjekove na sceni Narodnog pozorišta
U ponedjeljak, 9. juna, sa početkom u 19:30 sati, publika Narodnog pozorišta Sarajevo imat će priliku da uživa u premijeri dramske predstave "Sarajevski trgovac" autora Igora Štiksa, u režijskoj postavci Michala Dočekala. Ova predstava predstavlja jedinstvenu teatarsku priču koja u svom središtu ima Sarajevsku hagadu - najpoznatiju i najvrijedniju rukopisnu knjigu u Bosni i Hercegovini.
Djelo napisano posebno za Sarajevo
Tekst "Sarajevski trgovac" nastao je iz pera Igora Štiksa, jednog od najnagrađivanijih i najizvdojenijih bosanskohercegovačkih pisaca savremenog doba, koji je ovo djelo napisao posebno za Narodno pozorište Sarajevo. Štiks je tokom godina stekao međunarodno priznanje svojim romanima i dramskim tekstovima, a ovaj najnoviji rad predstavlja njegovo duboko zavirivanje u sarajevsku kulturnu i historijsku baštinu.
"Ovo je priča koja u svom središtu ima jednu knjigu (Hagadu) i njezine hrabre spasioce koji su se zbog te malene knjige kockali s vlastitim životima", objašnjava autor značaj svoje najnovije drame. Predstava se fokusira na sudbinu legendarnog rukopisa kroz različite historijske periode, prikazujući kako je jedna knjiga uspjela da preživi stoljetne turbulencije u gradu na kojem se ukrštaju civilizacije.
Kompleksna priča o trgovcima, sanjarima i herojima
"Sarajevski trgovac" nije samo priča o knjizi, to je mozaik karaktera koji su na različite načine povezani sa sudbinom Sarajevske hagade. Kroz dramski tekst prolaze likovi "jednog lošeg trgovca koji će zavoljeti teatar i jednog uspješnog trgovca nezainteresiranog za taj 'cirkus', ali čiji će dom (baš kao Despića kuća) postati ishodište pozorišta u Sarajevu".
Autor je u svoju priču uključio i "jednog austrougarskog sanjara 'kuferaša', neke druge sanjare s pištoljima u džepovima, jednog lopova koji će saznati zašto ljudi riskiraju živote zbog knjiga i jedne profesorice koja će otkriti život mimo knjiga". Ovakav pristup omogućava publici da kroz različite perspektive shvate složenost sarajevske historije i kulturne baštine.
Zvjezdani glumački ansambl
Predstavu će izvesti impresivan glumački ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo, koji čine neki od najpoznatijih imena bosanskohercegovačke teatarske scene. Glavne uloge tumače Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović i Amina Begović.
U predstavi učestvuju i Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Belma Salkunić Bektešević, Alen Konjicija, Sanjin Arnautović, Haris Bidžan i Amra Kapidžić, što garantuje visok kvalitet izvođenja i autentičnu interpretaciju Štiksovog teksta.
Međunarodna kreativna saradnja
Režiju predstave potpisuje Michal Dočekal, što predstavlja plodnu saradnju između bosanskohercegovačkih i internacionalnih teatarskih stvaralaca. Dramaturg je Giorgio Ursini Uršić, dok je scenografiju kreirao David Marek, što predstavi daje dodatnu međunarodnu dimenziju.
Lokalni kreativni tim čine Lejla Hodžić koja je dizajnirala kostime, kompozitor Mirza Redžepagić koji je kreirao muziku za predstavu, Dino Hujić koji potpisuje video dizajn, te Moamer Šaković odgovoran za dizajn svjetla.
Filozofija predstave
Autor Igor Štiks objašnjava svoju kreativnu filozofiju pozivajući se na čuvenu izjavu Jean-Luc Godarda koji je, citirajući D. W. Griffitha, rekao da je za film dovoljna djevojka i pištolj. "Za ovu predstavu su nam bili potrebni jedno pozorište, jedna knjiga i jedan grad", ističe Štiks, naglašavajući kako minimalistički pristup može stvoriti maksimalno teatarsko iskustvo.
Značaj Sarajevske hagade
Sarajevska hagada, oko koje se vrti radnja predstave, jedna je od najvrjednijih kulturnih baština Bosne i Hercegovine. Ovaj rukopis iz 14. vijeka preživio je brojne historijske katastrofe, uključujući i opsadu Sarajeva tokom Drugog svjetskog rata i rat u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka. Priče o hrabrim ljudima koji su riskirali svoje živote da sačuvaju ovu neprocjenjenu kulturu nasljeđe inspirisale su brojne autore i umetke.
Predstava "Sarajevski trgovac" ne samo da oživljava ove herojske priče, već ih smješta u kontekst savremenog teatarskog izaza, omogućavajući novim generacijama da se povežu sa svojom kulturnom baštinom kroz snagu dramskog umijeća.
M.O.