Dr. Skakić za FTV: Znatno je povećan priliv pacijenata koji imaju kardiovaskularne teškoće

Iako je prošlo skoro devet mjeseci od kako se zarazila prva osoba u Bosni i Hercegovini, koronavirus je još uvijek nepoznanica za sve nas. 

Covid – 19 djeluje različito na one koji se zaraze, ovisno o njihovom imunitetu i zdravstvenom stanju. Kako je praksa pokazala, najteže je onima koji već imaju određena oboljenja. 

Kako koronavirus djeluje na srčane bolesnike i koliki je ovo izazov za ljekare, objasnio nam je dr. Amar Skakić, specijalizant kardiohirurgije na Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju JZU UKC Tuzla. 

Za početak, opisao nam je kakvi su za njega bili prethodni mjeseci. Kaže da je bolest je došla naglo, cijeli svijet je bio samo djelomično pripremljen, pa tako i ljekari i zdravstvene institucije u BiH.

''Odjednom smo se susreli sa prilivom velikog broja pacijenata, sa čime se i danas pokušavamo što bolje i adekvatnije nositi. Mnogi ljekari, koji se inače ne bave infektivnom patologijom,  raspoređeni su na COVID odjele UKC-a Tuzla, moraju se prilagođavati stanjima i bolestima sa kojima su se kroz svoju specijalnost rijetko susretali. Trenutno dvoje kolega, kardiovaskularnih hirurga, su raspoređeni u Respiratorni centar, a mi ostali se raspoređujemo da pružimo adekvatnu zdravstvenu zaštitu pacijentima koji dolaze u našu Kliniku'', kaže dr. Skakić, dodavši da je u jednom trenutku zbog neprestane izloženosti virusu skoro polovina osoblja Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju bila pozitivna na Covid testiranju, neki čak sa težim kliničkim slikama.

Upravo zbog toga što su mnogi ljekari i medicinsko osoblje bili zaraženi, sav teret pandemije pao je na, u tom trenutku, zdrave usposlenike koji su radili i po 24 sata dnevno, odvojeni od porodice i dostupni pacijentima u svakom trenutku.

'Posao kardiovaskularnog hirurga iziskuje konstantnu dostupnost na telefon, odlaske od kuće ukoliko postoji neki hitan slučaj u bilo koje doba dana i noći, te 24 - satna dežurstva, tako da je moja porodica navikla na to, a i ja sam. Na početku je bilo teško i fizički i mentalno, ali se čovjek u neku ruku navikne. I sada mi teško padne ukoliko propustim bitne trenutke svoje porodice zbog posla, ali ne žalim jer satisfakcija kada nekome spasite život je neprocjenjiva'', objašnjava dr. Skakić.

Kada je u pitanju utjecaj koronavirusa na srčane bolesnike, dr. Skakić i njegov tim su primijetili da je povećan priliv takvih pacijenata.

"Primijetili smo specifičnosti COVID-19 virusa kada se radi o patologiji kardiovaskularnog sistema. Još uvijek nejasnim mehanizmima uzrokuje patološka dešavanja na nivou krvnih sudova te je znatno povećan priliv pacijenata u ambulante i hospitalno liječenje pacijenata koji imaju duboke venske tromboze, akutne tromboembolije, akutne arterijske tromboze, plućne tromboembolije, dakle mnoga naglo nastala stanja koja nisu u ovom obimu dolazila na našu Kliniku ranijih godina. Mnoštvo tih pacijenata su ili pacijenti koji su COVID-19 pozitivni ili koji su imali ranije COVID-19'', kaže dr. Skakić,  dodavši da je bitno napomenuti da se radi i o mladim pacijentima, a ne samo o starijim osobama sa komorbiditetima te da će njegove kolege i on u narednom periodu raditi istraživanja s ciljem da shvate zbog čega se sve ovo dešava.

Objasnio nam je i kako se postupa sa pacijentima koji imaju srčane poteškoće i trebaju ići na operativni zahvat. Kaže da pacijenti koji od kuće dolaze na operativni zahvat po elektivnom protokolu moraju imati COVID-19 negativan test, te nalaze koji su potrebni. Ukoliko se desi da je pacijent pozvan na operativni zahvat, a pokaže se da je COVID-19 pozitivan, čeka se prvi negativan test za tog pacijenta kada on/ona bivaju primljeni na  Kliniku radi hirurškog liječenja.

''Ukoliko se desi da je pacijent hitan slučaj (saobraćajne nesreće, povrede, itd.) pacijent se bez obzira što nema test uvodi u operacionu salu, tu mu se radi test, a mi se ponašamo kao da je COVID-19 pozitivan sve do dolaska rezultata testa koji nerijetko stignu u toku operativnog zahvata'', dodaje dr. Skakić.

Proteklih devet mjeseci su posebno teški za ljekare i medicinsko osoblje i zbog zaštitne opreme u kojoj moraju raditi.

''Procedura je takva da oblačimo prvo salsku uniformu na koju ide jedan kombinezon za zaštitu od COVID-19. Nakon toga oblačimo uniformu koja će obezbijediti da smo sterilni i koja ništa ne propušta, a dužine je do ispod koljena. Nakon toga slijede troje rukavice, zaštitne naočare, vizir, maska N95 i kapa. Na noge obuvamo posebne, gumene, čizme. Operativni zahvati nerijetko traju i po nekoliko sati. Za kardiovaskularne hirurge je ovo naročito teško jer se radi o mikroskopskoj hirurgiji, gdje vrhovima prstiju trebamo osjetiti tkivo na kojem radimo određeni zahvat'', objašnjava dr. Skakić.

Ipak, uprkos sve većem broju zaraženih osoba koji dijele svoja iskustva i ljekarima koji rade u izuzetno teškim uslovima, postoje građani koji ne vjeruju u postojanje koronavirusa. Dr. Skakić kaže da je i kao ljekar, ali i kao pacijent svjestan ozbiljnosti situacije koja je vezana za COVID – 19 jer je i sam bio pozitivan, nakon liječenja zaraženog pacijenta, a najteže mu je palo što je zarazio suprugu i roditelje. Što se tiče stava građana o teoriji zavjere COVID-19, kaže da je to očekivano.

''Od davnina su ljudi stvarima koje ih plaše i koje su im nejasne davali jednostavna, mistična objašnjenja. Razlike nema ni sada. Pogrešan se dojam stiče čitajući komentare na društvenim mrežama jer komentiraju većinom ljudi koji vjeruju u teorije zavjere, a oni koji vjeruju da je COVID-19 stvaran problem ne žele da ulaze u raspravu sa njima.'', kaže dr. Skakić, dodavši da je vakcinacija koja nam slijedi veliki uspjeh nauke i još jedan od dokaza napredovanja medicine iz dana u dan, a da je dužnost ljekara ko da rade svoj posao odgovorno, humano i na najbolji predviđeni način, a kako će to građani to da vide, to je na njima.

federalna.ba/Azra Delmanović