Đonlagić: Tegeltija mora sazvati sjednicu Vijeća ministara

Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Dženan Đonlagić, državni zastupnik DF-a i ekonomista.

Kaže da nisu važne plate državnih zastupnika i delegata, članova Vijeća ministara BiH, već je važno da preko 20.000 zaposlenika u institucijama BiH, koji nisu krivi za blokadu i imaju pravo da ostvare svoj lični dohodak.

"Zoran Tegeltija u ovom trenutku ima ogromnu odgovornost da pripremi i zakaže redovnu sjednicu Vijeća ministara jer je državno Ministarstvo finansija dostavilo Odluku o privremenom finansiranju za posljednji kvartal ove godine, što je ključna zakonska pretpostavka da se ne obustave isplate iz državnog budžeta nakon 1.10., odnosno sve obaveze koje nastanu od 1.10. pa nadalje. Vjerujem da će doći do sazivanja te sjednice. Ukoliko to ne uradi, Tegeltija na sebe preuzima ogromnu odgovornost, ogroman teret za blokadu isplata iz državnog budžeta."

Smatra da nesazivanje sjednice Vijeća ministara i nedonošenje odluke povlači odgovornost koja nije samo politička i moralna, nego može biti i kršenje zakona.

"Ovo više nije igra. U pitanju su živi ljudi koji imaju pravo na lični dohodak i prema tome predsjedavajući Vijeća ministara, po mojoj procjeni, će sazvati sjednicu Vijeća ministara jer tema zbog koje se desila ova politička blokada je pitanje koje je civilizacijsko i tu nema kompromisa. Parlamentarna Skupština BiH je imala dugi niz godina da to sama riješi, nije riješila, visoki predstavnik iskoristio svoja ovlaštenja, donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH i na taj način onemogućio, prije svega, uvrede i omalovažavanje žrtava ratnih zločina i žrtava genocida u Srebrenici. Naravno, bilo bi boilje da je ta odluka donijeta ranije jer bi se ranije prestalo sa omalovažavanjem, međutim, zaista je došlo u tačku kad se to više nije oglo ni slušati ni gledati ni trpjeti."

O eventualnim sankcijama političkim liderima koji negiraju genocid Đonlagić kaže da se određene aktivnosti dešavaju u Tužilaštvu BiH.

"To je velika odgovornost pravosudnih institucija, a najveća odgovornost je na Tužilaštvu BiH da implementira taj dio izmjena Krivičnog zakona. Evidentan je trend umanjenja tih vrsta omalovažavanja i negiranja nakon donošenja zakona. Mislim da ovdje nije pitanje institucionalnog kapaciteta, nego primjene zakona."

OHR nema mandat da mijenja Ustav BiH

Kada je riječ o novom visokom predstavniku i njegovim izjavama, kaže da je iza svega ogroman vaninstitucionalni pritisak da se dođe do izmjena Izbornog zakona po želji Dragana Čovića i HDZ-a. 

"To se neće desiti zato što u konačnici izmjene Izbornog zakona se moraju desiti u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer OHR nema mandat da mijenja Ustav BiH. A da bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava, uključujući izbor članova Predsjedništva i delegata u domove naroda, moraju se izmijeniti određene odredbe Ustava. Dakle, Christian Schmidt neće i ne može mijenjati Ustav BiH. Nije dobro što je njegov početak mandata se odredio na način da je stao na stranu inih koji zagovaraju izmjene Izbornog zakona kje idu u pravcu cementiranja etničkog koncepta uređenja BiH. Vjerujem da to nije službeni stav Njemačke."

Đonlagić navodi da je evidentno da postoje političke snage koje opstruiraju evropski put BiH i koje žele da cementiraju postojeće stanje i uređenje države.

"Jedna od najbitnijih reformi koje BiH mora uraditi je reforma pravosudnog sistema i reforma VSTV-a. Evidentno je da BiH nema efikasno pravosuđe. Postoji korupcija unutar pravosuđa i ne procesuiraju se velike ribe. To je ključni problem povjerenja institucija EU prema institucijama BiH."

Neophodno rasterećenje privrede

O rastu potrošačke korpe kaže da je evidentno da prethodnih mjeseci dolazi do puzajućeg rasta indeksa potrošačkih cijena.

"U BiH velika većina ljudi ima nizak dohodak i to ključni problem Bosne i Hercegovine. Jedini ekonomski odgovor na rast cijena je rast životnog standarda i rast dohotka. Mora doći do rasterećenja privrede."

Smatra da se priča ekonomskog udruživanja regiona ne može odvojiti od političkog konteksta i integrativnih tokova i procesa koji se dešavaju.

"Tu BiH mora biti vrlo oprezna zato što je već u CEFTA-i gdje imamo slobodni protok roba, usluga, ljudi i kapitala i ima svoj put ka EU. Ne smije ništa biti zamjena za proces evropskih integracija. BiH mora jačati unutra izvozne kapacitete privrede da bi ona bila konkurentna."

Đonlagić smatra da je ovo trenutak kada se sudaraju dva koncepta budućeg uređenja BiH.

"Pitanje je da li će BiH ostati zacementirana u svom etničkom konceptu uređenja ili će napraviti iskorak i otići ka konceptu građanskog društva, u smislu poštivanja individualnih građanskih ljudskih prava. Siguran sam da će BiH u budućnosti biti demokratska, evropska zemlja koja će biti članica NATO-a i EU i u kojoj će biti uspostavljen takav sistem demokratskih prava i načela gdje će se poštivati individualna građanska ljudska prava, bez ikakvog oblika diskriminacije za bilo koga."

federalna.ba