Dom naroda Parlamenta BiH - šta dalje nakon blokade?

U politici Bosne i Hercegovine, najviše tijelo zakonodavne vlasti nerijetko se zna pretvoriti u poligon za demonstraciju moći, a ne prostor za dijalog i donošenje ključnih zakona.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao jedan od dva doma državnog parlamenta, suočava se s još jednom blokadom u nizu, čime se dodatno produbljuje institucionalna kriza u Bosni i Hercegovini i potvrđuje koliko je komplikovan i ranjiv politički sistem koji počiva na etničkom predstavljanju i složenim pravilima odlučivanja.

Kako je došlo do blokade?

Na 12. hitnoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine desila se nova epizoda institucionalnog zastoja – sjednica je prekinuta nakon što je šest delegata napustilo salu, čime je narušen kvorum za rad. Među njima je pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda, te jedan delegat iz Kluba Hrvata, Zlatko Miletić.

Šest delegata je napustilo sjednicu jer, kako su naveli, prethodna, odnosno 11. hitna sjednica, prekinuta je 2. aprila i nikada nije završena, a dnevni red s nje je ostao neraspravljen. Delegati su zahtijevali da se prije početka nove sjednice nastavi i završi ona prethodna, na čijem je dnevnom redu između ostalog, trebala biti razmatrana i smjena kadrova SNSD-a, uključujući i smjenu predsjedavajućeg Doma naroda Nikole Špirića.

Predsjedavajući Kluba Bošnjaka, Šefik Džaferović, jasno je obrazložio razloge napuštanja sjednice:

„Pošto niste ispoštovali naš zahtjev da se raspravlja o tačkama dnevnog reda sa prekinute sjednice, obavještavam vas da nas šest delegata koji smo podnijeli takav zahtjev, ne možemo nastaviti učestvovati u radu ove sjednice.“

Bez prisustva tih delegata nije bilo moguće osigurati kvorum, pa je zbot toga predsjedavajući Nikola Špirić morao prekinuti rad i u skladu sa Poslovnikom, dao je pauzu u trajanju od jednog sata. Međutim, to nije riješilo suštinski problem – institucionalni mehanizmi omogućavaju manjini da potpuno zaustavi rad najvišeg zakonodavnog tijela.

Smjene kao povod, sistem kao uzrok

Jedan od ključnih uzroka trenutnog zastoja jeste pokušaj opozicionih stranaka da pokrenu smjenu kadrova SNSD-a sa ključnih pozicija, prije svega predsjedavajućeg Špirića, ministra vanjske trgovine Staše Košarca i ministra finansija Srđana Amidžića. Inicijatori smjena su delegati Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović, Zlatko Miletić i Kemal Ademović.

Međutim taj proces je već ranije onemogućen napuštanjem sjednice od strane delegata iz Kluba Srba koji dolaze iz SNSD-a. Praksa je već poznata – kad jedna etnička grupa nije zadovoljna političkim procesom, može se povući i time onemogućiti rad čitavog Doma.

HDZ – win-win pozicija?

Zdenko Ćosić iz HDZ-a BiH odbacuje optužbe da HDZ kalkulira i koristi trenutnu situaciju da bi očuvao pozicije moći:

„Meni to sliči malo na prebacivanje odgovornosti ili, što bi se u narodu reklo: muko moja pređi na drugoga. Potpuno je besmisleno, to smo čuli u više navrata da HDZ kalkulira i samo ih zanima vlast. Međutim, zaboravlja se gola činjenica da je HDZ trenutno u win-win poziciji. Dakle, mi smo u svakom slučaju na vlasti pa je besmisleno govoriti da mi hoćemo sačuvati vlast.“

Ćosić aludira na političku realnost u kojoj, zahvaljujući izbornim pravilima i međunarodnoj intervenciji u izbornoj noći, HDZ ima stabilnu poziciju unutar svih nivoa vlasti, pa i onda kada su drugi akteri u konfliktu.

Softić: Račun bez krčmara

Safet Softić iz SDA smatra kako je pokušaj stranaka Trojke da iz državne vlasti uz pomoć 'Trojke' iz RS-a izgura SNSD zapravo pravljenje računa bez krčmara.

„Trojka iz Federacije je krenula u prekompoziciju vlasti, izbacivanje Dodika i njegove stranke, najavivši da će to raditi nekim bagerom, da će to biti sve efikasno itd. Međutim, za takvo nešto nije postignut elementarni uslov na samom početku: SNSD, odnosno Dodik ima mehanizam napuštanja Doma naroda i time, ustvari, zaustavljanja svake vrste prekompozicije vlasti.“

Softić upozorava da bi nastavak insistiranja na ovakvim poduhvatima, bez jasnog plana i bez dogovora sa ključnim političkim akterima, mogao samo dodatno destabilizirati situaciju u zemlji:

„Prema tome, ne vjerujem u prekompoziciju ove i ovakve vlasti i mislim da će to Bosnu i Hercegovinu i njene građane uvlačiti iz mjeseca u mjesec, iz dana u dan u sve dublju političku krizu i bojim se da ćemo. Ukoliko se istraje na ovakvim pozicijama, ovakav status quo zadržat će se do narednih izbora. To je, vjerovatno, nešto što je najgore za sve građane Bosne i Hercegovine, jer u toj priči više uopće nema evropskog puta, niti zakona koji poboljšavaju status građana, rješavaju probleme, koji obezbijeđuju plan rasta koji je Evropska unija nudi Bosni i Hercegovini. Sve je to sklonjeno ustranu i opterećeno jednom opcijom koja naprosto nema svoj kraj.“

Vuković: Paralelni procesi kao rješenje

Delegat PDP-a Nenad Vuković smatra da se mora pristupiti racionalnije i izbjeći uslovljavanje napretka jednim pitanjem. Umjesto toga, predlaže paralelno rješavanje više problema:

„Da - rješavanju pitanja hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da - mijenjanju Izbornog zakona. I mi želimo da se mijenja Izborni zakon kad su u pitanju izborne tehnologije i integritet izbornog procesa. Ali ne bih nikad rekao: hajde da zaustavimo evropski put, da stane Reformska agenda i Plan rasta, da sad sve na neko vrijeme stoji dok se ne nađe rješenje za ovo. Mislim da to trebaju biti paralelni procesi, mislim da je to pravi odgovor na trenutno stanje.“

Kvorum kao tačka blokade

Suštinski problem na koji upozorava i federalni premijer Nermin Nikšić govoreći o Domu naroda, jeste taj što tri delegata u svakom od klubova mogu srušiti kvorum i na taj način blokirati rad.

„To smo i dosad imali u praksi i kad je bila situacija u jednom periodu sa Klubom Bošnjaka, to sad imamo jasnu demonstraciju od strane Kluba srpskog naroda. I to je nešto za što moramo tražiti način prevazilaženja, u sklopu zakonskih i ustavnih rješenja, pošto nije moguće ništa izglasati u takvim varijantama, ne možete održati sjednicu... Onda mi se čini potpuno logičnim da onaj ko ima te ovlasti po našim propisima - Ured visokog predstavnika - odblokira taj dio.“

Nikšićev prijedlog implicira moguće korištenje bonskih ovlasti kao izlaz iz institucionalne blokade, mada bi to ponovo otvorilo pitanje političke odgovornosti domaćih lidera.

Status quo koji ne vodi nigdje

U trenutnoj konfiguraciji, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH djeluje kao tačka političkog zastoja, a ne zakonodavnog napretka. Svaka ideja o reformama, otvaranju evropskog puta, ili ekonomskim projektima, biva zatrpana u proceduralnim opstrukcijama i partijskim kalkulacijama.

Pitanje koje ostaje jeste: Hoće li politički akteri u BiH imati snage da prevaziđu logiku blokada i destrukcije ili će se krug institucionalne paralize nastaviti vrtjeti sve do novih izbora, ostavljajući građane bez ključnih zakona, ekonomskih reformi i nade u bolju budućnost?

federalna.ba/Ajla Čaušević