Dodik osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane političkog djelovanja
Pred Sudom Bosne i Hercegovine danas je izrečena prvostepena presuda u slučaju protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, direktora Službenih novina RS.
Milorad Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i na šest godina zabrane političkog djelovanja.
Nakon donesene presude, organizovani miting se nastavio, kao i poruke Milorada Dodika.
“Neka Vučić sutra dođe u Banjaluku da se dogovorimo šta ćemo i kako ćemo. Od danas nema više Bosne i Hercegovine. Nudimo vam ustavnu BiH. Još kratko. Skupština će doneti odluku da se odbija. Donećemo zakon o zabrani Tužilaštva i Suda na prostoru BiH, zakon o zabrani VSTV na nivou BiH, četvrti zakon koji ćemo doneti je zakon o zabrani SIPA i OSA”, izjavio je Dodik.
Podsjetimo, ranije je Miloš Lukić oslobođen optužnice.
Optužnica, podignuta 2023. godine, tereti Dodika i Lukića za sistemsko podrivanje državnog autoriteta donošenjem zakona kojima se RS “odvaja” od nadležnosti Ustavnog suda BiH i odbija priznati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice. Tužilaštvo BiH tvrdi da su ovi zakoni direktno ugrozili suverenitet države i otvorili put de facto secesiji RS-a.
Uzunović: Odluke visokog predstavnika stupile na snagu prije Dodikovog potpisivanja ukaza
Prema prvoj tački optužnice, Dodik je, koristeći službene ovlasti, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je svojeručno potpisao, a što je Narodna skupština usvojila 21. juna, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona, kao i ukaz.
View this post on Instagram
Tužioci su u optužnici tvrdili da je Dodik bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obavezujuće u skladu s njegovim ovlaštenjima. Dodik je od početka osporavao Schmidtov mandat tvrdeći da nisu ispoštovane procedure za imenovanje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
View this post on Instagram
U drugoj tački se navodi da je Lukić, kao vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”, 9. jula potpisao obrazac kojim je omogućio objavljivanje odluka i zakona koje mu je proslijedio Dodik.
Dodik i ljudi u vlasti koji ga okružuju najavili su radikalne poteze u slučaju osuđujuće presude. Sam Dodik je otišao toliko daleko da je prijetio raspadom države. Slične prijetnje ponovio je i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Lukić oslobođen jer nije bio upisan u registar kao v.d. direktora, Dodik po Ustavu RS-a nije morao potpisati ukaz
V.d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je optužbi jer u vrijeme objave ukaza on nije bio upisan u registar poslovnih subjekata odnosno nije bio u svojstvu v.d. direktora.
On je izdao nalog za objavu ukaza u Službenom glasniku RS-a 9. jula 2023. godine, a Lukić je upisan u registar kao v.d. direktora 14. jula 2023. godine.
Sutkinja Suda BiH Sena Uzunović je navela da se Lukić samo "ponašao kao v.d. direktora Službenog glasnika RS-a."
Sutkinja je pojedinačno odbijala navedene dokaze odbrane Milorada Dodika. Navela je da ne postoji obaveza visokog predstavnika da svoje odluke objavljuje u Službenom listu već je dovoljna samo preporuka ili objava na stranici OHR-a.
Tvrdnja odbrane da Dodik bi krivično odgovoarao da nije potpisao ukaz, sutkinja je pobila, kazavši da član 80 Ustava RS-a govori da predsjednik RS-a može zahtijevati od Narodne skupštine RS-a da ponovo glasa o nekom zakonu. A tek je dužan potpisati ako vrati zakon NSRS-u, a NSRS ponovo usvoji isti zakon i pošalje ga predsjedniku na potpis. Tek tada je u obavezi potpisati ukaz o stupanju zakona na snagu.
Sud BiH pojasnio pravne posljedice osude Miloradu Dodiku
Sud Bosne i Hercegovine, radi velikog interesa javnosti, pojašnjava da su pravne posljedice osude, za krivično djelo za koje je optuženi Milorad Dodik nepravosnažno oglašen krivim, taksativno navedene u odredbi člana 203.a stav 5. Krivičnog zakona BiH.
U skladu s članovima 113. i 114. tog Zakona, osuda za krivična djela iz stava (1) ovog člana ima za pravnu posljedicu osude: prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; oduzimanje odlikovanja; zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava i zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
- S tim u vezi napominjemo, a kako je to i navedeno u kratkom obrazloženju prilikom objave presude, da ovakve pravne posljedice osude, prema članu 5. KZBiH, nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se iste ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno sili zakona, u slučaju da osuda za krivično djelo iz člana 203.a stav 1. KZBiH postane pravosnažna - saopćeno je iz Suda BiH.
View this post on Instagram
federalna.ba