Doći će trenutak kada ćemo svi u BiH zajedno slaviti državne praznike

Danas je državni praznik. Da li su poraženi nacionalisti koji su prijetili da Bosne neće biti, s obzirom na izborni sistem koji danas imamo i Dejtonske okove? O ovome smo u Federaciji danas razgovarali sa profesorom doktorom Mirkom Pejanovićem i profesorom doktorom Senadinom Lavićem.

Kao poruku onima koji ne poštuju zakon i državni praznik Pejanović kaže da treba da se opamete i da se odnose prema zakonima BiH koji imaju svoj pravni kontinuitet.

"Postoje snage, pokreti i stranke koje još uvijek sebi dozvoljavaju da negiraju državnost BiH, društveno-historijski razvoj države i u tom kontekstu se tako ponašaju. To će biti tako dok te snage ne oslabe. Nacionalizam u BiH je zaustavljen, ali ima njegovih elemenata, valja se još dugo boriti."

"Prilika da izaberete nezavisnost svoje države dešava se jednom u životu"

Delegacije svih nivoa vlasti danas su učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, odale počast šehidima i prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću. Među prisutnima su bili i članovi Predsjedni&sc...

Lavić navodi da je nacionalizam u jednoj mjeri zaustavljen, ali to je jedno mentalno stanje i stanje svijesti kod ljudi na kojem treba raditi.

"Nadam se da ćemo u narednom peirodu kod građana BiH uspjeti razvijati bh. državljansku svijest u kojoj će ljudi da se osjećaju tako komotno i tako slobodno. Onda će biti besmisleno i gotovo nemoguće da svi ne slavimo zajedno svoje državne praznike i da ne budemo ponosni na svoju državu. Još ima ljudi koji smatraju da su iznad zakona, reda, poretka, da mogu da rade šta hoće, ali BiH jača i doći će trenutak kada ćemo svi u BiH zajedno slaviti državne praznike. Nažalost, u zadnjih 30 godina ovdje je etničko-religijski način vladanja stvorio animozitet prema demokratiji, građanskom društvu, jednakosti građana, prema socijalnoj jednakosti. Građanski oblik uređenja društva nije nikakav bauk i sasvim je primjeren ljudima na ovim prostorima. Nacionalizam za cilj da onemogući bilo kakav govor o zajedničkom životu i razumijevanju o vrijednostima zajedničkog života."

Pejanović ističe da se projekt referenduma ne može kriviti za ovo što danas imamo.

"To je bio jedan historijski projekat koji je omogućio preokret u razvoju državnosti BiH. Tada su građani pokazali spremnost za visok procent izlaska na referendum i svijest da podržavaju referendumsko pitanje koje polazi od toga da je subjekt svake demokratije građanin. Pošto je BiH multietničko društvo i država, ona od svoje obnove ima kategoriju etničke i nacionalne ravnopravnosti naroda. BiH je historijski okvir za emancipaciju naroda. Etničke partije njeguju ekskluzivnu zastupljenost jednog naroda, često pokazuju sukobljavanja, nema međusobnog toleriranja, nema stavljanja iznad stranačkog interesa opšteg, državnog interesa i mi imamo nefunkcionalnu državu. Ona je na neki način tako određena i Dejtonskim ustavom. Naše političke stranke imaju veoma nizak stepen kapaciteta za koaliranje. Nemamo parlamentarne većine zasnovane na koalicionom sporazumu i zato je upravljanje državom sa blokadama, sa odlaganjima, vrlo lošim u pogledu autoriteta, nema sloge u većini i zato smo na unutrašnjem planu nefukcionalni."

Razviti bh. svijest koja će ovu zemlju doživljavati kao svoju

2009. godinu obilježila je presuda Suda za ljudska prava u Strazburu Sejdić i Finci. BiH je članica Savjeta Evrope,  ali presudu za kandidovanje nekonstitutivnih za članove Predsjedništva BiH,  nikada nije provela. Nismo proveli ni druge presude za kandidovanje građana ili Bošnjaka iz RS-a za člana Predsjedništva BiH.  

Lavić kaže da te presude bitno osmišljavaju drugačiju budućnost BiH od ove u kojoj  je dominacija etničko-religijske grupe.

"Presuda Sejdić-Finci je dovela do pitanja koji su to kontitutivni narodi u BiH. Da li samo Bošnjaci, Srbi, Hrvati ili Romi, Jevreji, Crnogorci, Turci, Albanci, Mađari, Slovaci i druge nacionalne manjine koje tu žive. Ta presuda je pokazala da su EU i određeni sudovi iz EU spremni da razmišljaju o drugačijem modelu organizacije političkog života u BiH. Očito je da u RS-u Bošnjaci i Hrvati nemaju jednaka prava kao Srbi, au FBiH Srbi nemaju jednaka prava kao Hrvati. Podjele će nestati kada se nametnu određeni evropski standardi u ovaj prostor. Dužni smo da razvijemo bh. svijest koja će ovu zemlju doživljavati kao svoju i brinuti se za nju."

Mirko Pejanović ističe da smo veoma traljavi i spori na reformskom putu, naročito posljednjih desetak godina.

"Neproduktivne su vlasti. Ovih 14 uslova koje je EK postavila BiH kako bi dobila status kandidata. Bilo je jedan ili dva ozbiljna sastanka. Ne postoji uopšte koalicioi sporazum i čvrsta parlamentarna većina, a parlamentarni sistem vlasti podrazumijeva da vlada većine odgovara parlamentu, a parlament građanima i da stalno postoji neka javna kontrola. Mi ćemo savladati tih 14 uslova pod pritiscima, ali i sa novim mlađim snagama koje će se javiti na izborima 2022. godine. Imamo izvanrednu mogućnost da evropejiziramo svoju zemlju, da naši građani idu da rade gdje žele i da kapital donose u ovu zemlju. Treba nam bolje upravljanje zemljom. Prije ili kasnije BiH će postati članica NATO-a. Ovi pritisci koji se i dalje javljaju će uvijek biti tu, ali oni nemaju historijsku šansu. NATO savez je opšte dobro svakom čovjeku čija je zemlja članica EU."

Akademija nauka i umjetnosti BiH je nešto navrednije u ovom društvu

Akademija nauka i umjetnosti BiH obilježava 70 godina postojanja, to je najviša državna naučna institucija i jedan je od simbola državnosti. 

Senadin Lavić kaže da je sretan što BiH ima jednu takvu Akademiju.

"Apsurd je da jedna takva institucija ne može da uđe u registar pravnih lica. To je moguće jer u strukturi države mogu sjediti ljudi koji ne odgovaraju za svoje postupke. Ljudi iz političkih razloga ili ideoloških pobuda pokupavaju zaustaviti rad Akademije nauka i umjetnosti. Nadam se da će Akademija biti na državnom nivou reguliranja i u interesu svih građana."

Pejanović kaže da je Akademija nauka nešto što je navrednije u ovom društvu, u naučnoj oblasti.

"Dala je doprinos u razvoju nauke u BiH, društva, u razvoju državnosti."

federalna.ba

Senadin Lavić Mirko Pejanović Federacija danas
Branko Rihtman Federacija danas
0 17.04.2021 17:32
Federacija danas
0 17.04.2021 16:45
Federacija danas
0 16.04.2021 18:42
Andrea Jurić Federacija danas
0 16.04.2021 18:14