Dobavljači nisu optimistični: Očekuju nove cijene

U jednoj sarajevskoj pekari cijena hljeba povećana je početkom juna i to je već drugo povećanje u dva mjeseca. Nažalost, prognoze i najave dobavljača nisu optimistične, pa se očekuju i nove cijene, kazala je naša sagovornica, uposlenica pekare:

„Štruca hljeba od 400 grama trenuto je 1,5 KM, kifla je 0,40 KM. Teško ide sa snbdijevanjem brašna. Od svega je trenutno najveći problem što je svaka isporuka brašna druga cijena.“

Bosna i Hercegovina je ovisna o uvozu. Godišnje troši 450.000 tona pšenice, 1.330.000 tona kukuruza, 200.000 tona ulja i 65.000 tona brašna. Znatne količine nabavlja upravo u Srbiji, koja je, zbog rata u Ukrajini, ograničila izvoz. Nestašice ne bi trebalo biti, uskoro će i domaća žetva, ali cijene će biti astronomske, jer se u njih mora ugraditi skuplje gorivo, sjemenski materijal, đubrivo itd. Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini Bosne i Hercegovine:

„Od novih pošiljki pšenice, vreća brašna ne može ići ispod 50 KM, to su drastična poskupljenja. Očekivati je da će u narednom periodu brašno i proizvodi od brašna tako poskupjeti da građani Bosne i Hercegovine neće moći u dovoljnim potrebama za opstanak i prehranu kupiti ni brašno ni proizvode od brašna.„

Avdagić naglašava i da je suženo tržište za nabavku pšenice. Najveću šansu imamo iz Srbije. Ukrajina je uspostavila dva koridora za izvoz žita, koje je ratom blokirano, ali upravo ta pšenica će biti usmjerena prema zemljama Afrike i Azije:

„Azija i Afrika čekaju tu pšenicu. Ova pšenica, koja izađe iz Ukrajine, malo će biti usmjerena prema Evropi, posebno prema Bosni i Hercegovini, jer je Svjetska agencija za hranu obezbijedila određena novčana sredstava kako bi se smanjio broj gladnih u svijetu.“

Spas je u zaštiti domaće proizvodnje, kaže predsjednik poljoprivrednih proizvođača Nedžad Bićo:

„Naredni koraci su oni koje zadnjih deset godina govorimo: da se zaštiti proizvodnja, da se više poticajnih sredstava izdvoji, da se zasiju površine kako bismo imali dovoljno za domaće tržište, a možemo to imati. Prije rata smo imali 100 posto proizvodnje žita, čak je bilo i za izvoz. Potrebno je samo strategiju promijeniti.“

Ovom dinamikom potrošnje ne bi trebalo biti problema u snabdijevanju. Police u marketima su pune, ali ko će kupovati po ovim cijenama. Kada je vrijeme da se aktiviraju robne rezerve, komentira predsjednik Privredne komore Mirsad Jašarspahić :

„Robne rezerve se aktiviraju onda kada je totalno ugroženo snabdijevanje ili su cijene tolike skočile da prijete nekim socijalnim udarima.“

Oko 75 posto penzionera u Federaciji prima minimalnu penziju od 382 marke, prosječna plaća u Federaciji je oko 1.000 maraka, a potrošačka korpa oko 2.600. Pred nama je veoma neizvjestan period, a nebriga vlasti izaziva još veću socijalnu nesigurnost i zabrinutost.