Dječije odmaralište Lozica nakon više od 30 godina vraćeno Crvenom križu Novo Sarajevo

Dječije odmaralište "Lozica" kod Dubrovnika nakon pravne bitke duge više od 30 godina vraćeno je Crvenom križu Novo Sarajevo. Novost je da je donesena presuda kojom se nalaže Gradu Dubrovniku da izda tabularnu ispravu kojom se dozvoljava upis vlasništva. Novi-stari vlasnici kažu da je za početak potrebno očistiti prostor i izmiriti troškove pravnog postupka, za šta je potrebno oko 50 hiljada maraka.

U dječijem odmaralištu Lozica kod Dubrovnika godinama su Crveni križ Bosne i Hercegovine i Crveni križ Novo Sarajevo organizirali ljetovanja i oporavak djece. Radilo je tokom cijele godine. Zimi i na proljeće, dolazili su uglavnom penzioneri, a ljeti se prostor koristio za škole u prirodi i oporavak djece nakon liječenja. Tako je bilo od 1957. pa sve do napada na Dubrovnik 1991. godine. Nažalost, tokom rata u Hrvatskoj objekti su devastirani, inventar je raznesen, a u dobrom stanju ostali su jedino vanjski zidovi. Asad Kučević, sekretar Crvenog križa Novo Sarajevo:

„Ono što je neophodno da se uradi u narednom periodu je procjena. Preostali advokatski troškovi su oko 15.000 KM, potrebna su još dodatna sredstva da se obezbijedi zaštita objekata koji su nažalost devastirani i napušteni već 30 godina. Tako da je potrebno očistiti od smeća objekte i prostore oko objekata, te zatvoriti otvore da se ne bi dalje odlagalo smeće, i da ne bi postojala opasnost od požara.“

Kučević podsjeća, zahtjev za povrat ove imovine podnesen je prvi put 1997. godine:

„Kad smo pokrenuli ovaj proces želja nam je bila da se vratimo u svoju imovinu. To odmaralište treba da vrši svoju funkciju kakvu je imalo prije agresije na BiH. Potrebna su značajna sredstva za obnovu. Ono što je prednost jeste što može da se radi objekat po objekat. Pored naših objekata tu je i objekat Crvenog križa BiH s kojim imamo dobru saradnju i formirali smo jednu radnu grupu koja će nastaviti poslove gdje ćemo tražiti međunarodnu pomoć u obnovi. Uz podršku naših vlasti, treba da se napravi dogovor kako koristiti objekat, za koje namjene, te mislim da imamo i perspektivu samoodrživosti u daljem procesu.“

Nekada se vrijednost ove nekretnine procjenjivala na 1,6 miliona eura. Međutim, sada je ona višestruko veća, prvenstveno zbog atraktivne lokacije, ali zbog promjena na tržištu. Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, koja je ovih dana imala sastanak sa predstavnicima kantona, Crvenog križa i Općine Novo Sarajevo, kaže da je zajednički interes zaštititi ovu vrijednu, višemilionsku imovinu i vratiti joj namjenu oporavilišta i odmarališta.

"U pitanju je ogromno zemljište uz morsku obalu, veliki barokni dvorac, plaža, specijalno izgrađeni podvožnjak iza kojeg se nalazi hotel sa tri sprata i dvije luksuzne vile. Sigurna sam da će nam koristiti izuzetno uspješni partnerski i prijateljski odnosi sa Gradom Dubrovnikom i uvaženim gradonačelnikom Matom Frankovićem. Vrijeme je za konkretno osnaživanje saradnje u oblasti infrastrukture, turizma, ali i očuvanja našeg vrijednog naslijeđa", poručila je gradonačelnica Benjamina Karić na Facebooku.

Njen kolega, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, ranije je izjavio da nije bilo potrebno ni potezati za ovakvim sporovima, jer su sudski troškovi u konačnici, puno veći od onoga za šta se unaprijed znalo da se neće dogoditi:

„Mi smo znali da taj spor ne možemo dobiti. Međutim, spor se davno prije započeo i u konačnici mi ga nismo mogli zaustaviti. Ja se nadam da će Crveni križ iz BiH urediti navedeni objekt.“

Nakon ovog uspjeha, kojem je prethodila višedecenijska pravna bitka, sigurno je da će ponovo biti pokrenuto pitanje i druge vrijedne imovine na hrvatskoj obali, čiji su vlasnici bh. preduzeća i institucije. Podsjećamo, država Bosna i Hercegovina, ali i drugi pravni i fizički subjekti u Hrvatskoj imaju izuzetno značajan i vrijedan imovinski fond, najčešće u vidu nekretnina poput hotela, odmarališta, vila te građevinskog zemljišta. Nažalost, slučajevi povrata te imovine su rijetki i sporadični, dok je istovremeno Hrvatskoj vraćeno 95 posto nekretnina koje su njihovi pravni subjekti imali na području Bosne i Hercegovine.