Digitalizacija ili čekanje u dugim redovima ispred šaltera?
Digitalna transformacija poboljšaće kvalitet života bh. građana uštedama vremena i novca. Umjesto čekanja u dugim redovima ispred šaltera zbog administrativnih procedura, komunikacija sa organima uprave obavljaće se brže i jeftinije elektronskim putem, sa samo nekoliko klikova. Zakon o elektronskom potpisu BiH imamo odavno, a od nedavno građanima je omogućena nova usluga – digitalni identitet. Od 2015. EU je izdvojila preko 10 miliona eura za jačanje kapaciteta Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.
Prizori čekanja u redovima na šalterima za ovjeravanje dokumenata svakodnevica su bh. građana. Iako je u procesu digitalne transformacije lokalne uprave mnogo urađeno, izuzetak nije ni sarajevska Opština Centar.
„Ovo je super ideja da se može doći uzeti tiket i čekati u redu. Konkretno za Opštinu Centar, mislim da se baš ubrzao sistem rada“.
„Teško, baš teško. Još ne radi sistem, nema niko da upućuje stranke, starije ljude, penzionere. Evo, izgubio sam skoro 40 minuta dok sam ovjerio jedan dokument“.
„Nije teško. Kad bude digitalizacija - od kuće, a ko može da čeka - nek čeka“.
Zakon o elektronskom potpisu ove godine postaje punoljetan, a tek sad je kroz uspostavu digitalnog identiteta napravljen konkretan iskorak.
„Mi smo sada otvorili mogućnost svim nivoima vlasti - od opštine preko kantona, entiteta, kantona do države - da mogu razviti servise kako bi se građani mogli potpisivati digitalno. S druge strane, paralelno je UIO BiH počela da dodjeljuje digitalne potpise - to su one kartice. Uskoro će biti i bez kartica, biće još jednostavnije za pravna lica kako bi mogli obaviti jednostavnije svoje poreske prijave, predati izvještaje...“, kazao je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto (NS).
Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević pojašnjava da je na pozadini lične karte elektronski identitet: „Ali to nikada nije funkcionisalo. Dakle, to je taj elektonski identitet koji smo napokon obezbijedili i to je taj elektronski identitet kojim se može vršiti i na daljinu elektronsko potpisivanje“.
Da bi se bh. građani uvjerili u benefite digitalne komunikacije sa administrativnim službama, prije svega, potrebno je uskladiti Zakon o elektronskom potpisu sa uredbom Evropske unije.
„Moramo krenuti rješavati to pitanje i uspostaviti tijela uprave da mogu funkcionisati elektronskim putem - to je neminovno“, navodi ministar pravde BiH Davor Bunoza i ističe kako u Hrvatskoj advokati sa sudovima moraju isključivo komunicirati elektronskim putem te dodaje: „U BiH ćete izgubiti nekoliko sati da predate jedan podnesak“.
Iskorak u digitalnoj transformaciji u KS-u predstavljaće donošenje zakona o elektronskom upravljanju, koji je u izradi, kao i e-portal, što će građanima omogućiti jednostavnu komunikaciju sa organima uprave, te smanjiti čekanje.
„Zakon stvara obavezu između institucija da ti njihovi sistemi međusobno pričaju i mi se uvezujemo sa institucijama viših nivoa, a tu je primarno IDDEEA vezano za CIPS potvrdu koja vam treba za šta god da tražite. Ušteda je i u vremenu zato što ne putuju ti dokumenti fizički od protokola, što traje po 2-3 dan - u istoj zgradi ovdje pošta putuje po 2-3 dana“, napominje ministrica pravde i uprave KS-a Darja Softić-Kadenić (NS).
Digitalizacija omogućava brže, sigurnije i jeftinije obavljanje administrativnih procedura, ali tek kada institucije na svim nivoima budu elektronski osposobljene. Do tada, čekanja ispred šaltera za ovjeru dokumenata će biti naša neminovnost.
federalna.ba