Đidić: Svijet misli da će s rezolucijom o Srebrenici stvoriti uslove da se zaustavi Vučić

Naredne sedmice 22. maja Bosna i Hercegovina će obilježiti 32 godišnjicu prijema u Ujedinjene nacije. Tim povodom učesnici sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99 prisjetili su se napora za prijem, te uporedili sa današnjom situacijom u kontekstu usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, o kojoj će Generalna skupština UN izjašnjavati se samo dan nakon ove važne godišnjice za našu zemlju 23. maja.

Bosna i Hercegovina nije postala članica Ujedinjenih nacija bez državnog suvereniteta, a pogotovo ne kao labava konfederacija ili unija suverenih država. Zbog toga aktuelni populistički napadi i nove prijetnje nasiljem prema Bosni i Hercegovini, čak kad su umotani u kvazi naučne pamflete, osuđeni su na neuspjeh. Možda je visoki tretman BiH u procesu donošenja rezolucije o Srebrenici u UN posljednja potvrda suvereniteta bosanske nacije i svih njenih građana, kazano je na današnjoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, pod nazivom „BiH je nepovratno u svjetskoj zajednici suverenih nacija“ na kojoj je uvodničar bio Fuad Đidić, diplomata i publicista.

Moram reći da je 22. maj epohalno značajan za BiH upravo zbog toga što je na taj dan 1992. godine ova zemlja dobila novi geostrateški položaj i novo mjesto u globalnoj zajednici. Na drugoj strani sa ovim epohalnim preokretom ova zemlja je dobila jednu neizbrisivu konstantu, a to je njeno članstvo u organizaciji Ujedinjenih nacija, kazao je uvodničar sesije o temi „BiH je nepovratno u svjetskoj zajednici suverenih nacija“, Fuad Đidić, diplomata i publicista.

„Poslije 22. maja 1992. godine naš narod, naši ljudi patrioti, građani BiH u svijetu dobili su svoj politički status, status političkih bića. Dobili su jednu ogromnu moralnu snagu da nastupaju prema zemljama kao organizovana politička zajednica i subjekt.“

Sada zahvaljujući članstvu BiH u UN-u imamo širom svijeta jednu vrstu poticaja, tako da naši građani od toga dana 22. maja 1992. pa do danas imaju jednu lobističku ulogu u svijetu, dodaje Đidić. Zatim se osvrnuo na događaje koji su prethodili 22. maju.

„I sada u Vijeću sigurnosti od 6. do 22. maja 1992. godine imate jednu pravu diplomatsku bitku. Hoće li treći član Karadžić biti pozvan da bi BiH dobila zeleno svjetlo da sjedne u klupe UN. Preovladalo je da se model tri strane u UN transformiše u model – država na jednoj i oni koji napadaju na drugoj strani.“

Naša politika ulaska u UN nije bila reakcija na događaje nego je bila konstitetna politika kaže Đidić.

„Druga stvar koju smo mi imali kao kontru tada Miloševiću i Tuđmanu je to da nismo ostavljali sliku autoritarne zemlje u kojoj se sve lomi oko jednog lidera. Mi smo imali Harisa Silajdžića, Šaćirbegovića, Izetbegovića. Dakle imali smo jednu ekipu koja je u svijetu bila prepoznatljiva i BiH je bila prepoznatljiva preko njihovih nastupa. I to je zapadni svijet privuklo jer su ipak postojali svi elementi demokratije.“

Na kraju Đidić je kazao da je njegov utisak da je svijet mislio i vjerovao da će sa prijemom Bosne i Hercegovine u UN, stvoriti uslove za mir.

„Isto kao što danas svijet misli da će sa Rezolucijom o Srebrenici stvoriti uslove da se zaustavi Vučić, kao što su mislili da će stvoriti uslove da se zaustavi Milošević 1992. sa prijemom BiH u organizaciju UN. Ponavlja se isti model da će se sa ovom Rezolucijom zaustaviti Vučić i Dodik. Da će se zaustaviti ta arogancija. Ta ista arogancija koja je pokazana 1992 godine.“

Dostojanstvenom činu prijema Republike Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. nije se usprotivila niti jedna članica te najvažnije institucije i organizacije suverenih država svijeta. Brojni su razlozi za isticanje bosanskog nacionalnog dostojanstva i još većeg građanskog samopouzdanja i ponosa u odnosu na taj historijski događaj. Jer, tim činom, „BiH je nepovratno u svjetskoj zajednici suverenih nacija“, bez obzira sve kroz šta je prolazila i danas prolazi, kazano je na današnjoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.