Deset je godina od katastrofalnih poplava, sanacija štete još traje

Spremnost, tačnije nespremenost nadležnih da zaštite i spase ljude i materijalna dobra od prirodnih nesreća pokazale su majske poplave prije deset godina. Jedanaest života i stotine miliona maraka štete. Sve unatoč postojećim zakonima. Nefunkcionalnost sistema potvrđuje i činjenica da i danas, desetljeće kasnije, sanacija štete još traje.

U poplavi, najvećoj od 1965. godine, samo u Maglaju je pričinjena šteta od 165 miliona maraka. Poplavljeno je više od 1.500 stambenih jedinica.

„Preko 300 poslovnih subjekata, 51 kuća je totalno uništena zbog klizišta, saobraćajnice, naš Dom zdravlja, škole, biblioteka, sportska dvorana“, podsjeća Aida Bašić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Maglaj (Snaga naroda).

Biblioteka u Maglaju je tog 14. maja posjedovala oko 40.000 naslova.

„Oko 70 posto fonda je totalno uništeno. Ostalo je poslije uništila vlaga“, kaže Nina Bunjevac-Salkić, direktorica JU Opća biblioteka Maglaj.

Uništena je i zavičajna zbirka, sav inventar, dokumentacija i oprema.

„Danas biblioteka već ima oko 60.000 bibliotečkih jedinica i zaista kvalitetnih naslova, ono što odgovara našim korisnicima, građanima Maglaja“, dodaje Bunjevac Salkić.

Oporavlja se i Maglaj. Obaloutvrda na Bosni gradi se iz godine u godinu.

„Dio obaloutvrde je urađen, lijeva strana manje, desna više. Preko četiri miliona konvertibilnih maraka je do sada utrošeno u projekat obaloutvrde grada Maglaja“, ističe Bašić.

Poplava je u Doboju tada odnijela 11 ljudskih života. Poplavljeno je tri hiljade stambenih jedinica i 950 privrednih subjekata. Bez posla je ostalo oko 2.500 Dobojlija. Šteta je procijenjena na 172 miliona maraka. Netom poslije poplave, zahvaljujući podršci Vlade Velike Britanije putem UNDP-a od 200.000 dolara izgrađeno je oko 1.500 metara betonske barijere uz Bosnu visoke jedan metar. Poslije je sa 350.000 maraka izgrađeno još 700 metara barijere uzvodno.

Plan je bio da se sanira oko pet kilometara korita i priobalja Bosne, u što je trebalo uložiti 24 miliona maraka. To nije urađeno, uprkos činjenici da je Svjetska banka za ovo još prije devet godina osigurala deset miliona maraka, jer je Vlada RS-a ranije norveškoj firmi ovdje izdala koncesiju za gradnju minihidroelektrane.

„Podnijeli smo zahtjev za proglašenje opšteg interesa od Usorskog do Japanskog mosta. Još nemamo saglasnosti, niti je može biti. Ne možemo je imati i mi i Norvežani“, izjavio je 2015. Obren Petrović, tada dobojski gradonačelnik.

Uprkos višesedmičnim nastojanjima nismo uspjeli dobiti odgovor iz Gradske uprave u Doboju dokle se došlo s sanacijom i aktivnostima na prevenciji poplava.

federalna.ba