Delić za FR: U dva dana od kad je otvoren javni poziv za pomoć EU imamo 4500 prijava domaćinstava, odnosno 9.583 osobe unesene u aplikaciju

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je na svojoj web stranici javni poziv i prijavni obrazac za odabir domaćinstava u okviru provođenja programa EU pomoći dodjele sredstava energetski siromašnim domaćinstvima u Federaciji BiH. Također, javni poziv je objavljen na stranicama općina, gradova te kantona i bit će otvoren do 10. novembra. Ovim povodom, gost današnjeg Intervjua na Federalnom radiju bio je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine.

Sa obzirom na to da je program EU pomoći energetski siromašnim domaćinstvima trenutno najinteresantnija tema među građanima  Federacije BiH krenut ćemo s tim. Pravo na prijavu imaju domaćinstva razvrstana u četiri kategorije. Koje? Sredstva se isplaćuju isključivo po domaćinstvima?

„Kada govorimo o domaćinstvima postoje četiri kategorije koje su usaglašene sa predstavnicima EU. Radi se o četiri, prema istraživanjima, najugroženije kategorije našeg društva iz oblasti socijalne zaštite. Prva kategorija su domaćinstva u kojima žive materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe koje nemaju prijeko potrebnih sredstava za izdržavanje, nesposobne su za rad i ne mogu osigurati sredstva za život po nekom drugom osnovu, a kojima je u 12 mjesecu 2022. isplaćeno pravo na stalnu pomoć. Druga kategorija su domaćinstva u kojima žive djeca koja su zaključno sa 31.05. 2023. godine ostvarila pravo na dječiji dodatak po zakonu o materijalnoj podršci porodicama sa djecom u Federaciji Bosni i Hercegovini. Treća kategorija su domaćinstva u kojima žive najviše dva člana korisnika prava na penziju po propisima o penzijsko invalidskom osiguranju u iznosu koji nije viši od iznosa zagarantovane penzije za 12-ti mjesec 2022. godine, a prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. I četvrta kategorija su domaćinstva u kojima tokom prethodne godine jedno ili više maloljetne djece uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja žive sa jednim roditeljem u tom razdoblju. U ova dva dana od kad je otvoren javni poziv imamo 4500 prijava domaćinstava, odnosno 9583 osobe unesene u aplikaciju. I evo općina koja ima trenutno najveći broj unosa u ova dva dana je općina Teočak. I svake dvije sekunde se u ovu aplikaciju unese po jedna prijava. Svakog dana oko 12.30 u rubrici obavještenja na stranici Ministarstva rada i socijalne politike će biti apdejtovana tabela sa unosom aplikacija za domaćinstva. Građani se trebaju prijaviti u opštinama ili drugim mjestima koje su opštine odredile. Određene stvari u ovoj fazi odnose se na dokumentaciju. Kućnu listu moraju predati svi oni koji apliciraju na ovaj poziv. Bez obzira da li žive sami ili žive sa drugim članovima domaćinstva jer suština ovog poziva jeste da su sredstva namjenjena domaćinstvima kao krajnjim korisnicima, a ne pojedincima ili fizičkim licima. Dosta osoba ne posjeduje bankovni račun. Za one koji nemaju račun mogu priložiti račun drugog korisnika i to je jasno definisano u aplikaciji. Mora se navesti samo ime i prezime vlasnika računa, broj računa i banka u kojoj je otvoren račun. Mnogi penzioneri primaju penziju putem pošte i nemaju bankovni račun. Ukoliko ga ne žele otvoriti imaju mogućnost da navedu podatke drugog korisnika u kojeg imaju povjerenje. Dokaz o vlasništvu računa može biti bilo koji dokument sa obzirom da se potvrde u bankama plaćaju. To može biti izvod iz banke, kopija ugovora sa bankom. Dakle bilo koji dokument na kojem je vidljiv broj računa i ime vlasnika računa. Također penzioneri i oni koji primaju dječiji dodatak nije potrebno da dostavljaju rješenja o tim primanjima i ukoliko im to neke službe traže, to nije definisano javnim pozivom i nemaju obavezu da to dostave. Dakle isključivo dostavljaju dokumentaciju koja je navedena u javnom pozivu. A to je prijavni obrazac, cips prijavnica svih članova domaćinstva, kućna lista potpisana i ovjerena i eventualno dokaz o vlasništvu računa na koji će biti uplaćena sredstva, a to ne mora biti vlastiti račun.“

Spremili ste i standarde za oblast socijalne zaštite, a sve u svrhu  kako bi ustanove socijalnog zbrinjavanja krenule u stvarnu reformu?

„Što se tiče standarda za oblast socijalne zaštite, odnosno za ustanove socijalnog zbrinjavanja, tu smo krenuli u jednu ozbiljnu reformu. Standardi propisuju pravila od prostora, kadra, usluga, koje treba da ispunjavaju određene ustanove. Na taj način želimo sistemski dugoročno da riješimo određene dugogodišnje probleme. Naša je obaveza i dužnost da napravimo sistem. Obilazili smo i gledali određene primjere u Austriji kako su rješeni i evo pokušavamo da sve što donosimo bude usklađeno sa svim propisima EU. Nadam se da će ovi standardi brzo ugledati svjetlo dana i da će naše ustanove imati obavezu da svoje poslovanje usklade sa tim standardima.“

Šta je sa Strategijom zapošljavanja?

„Strategija zapošljavanja bi trebalo da se sutra nađe na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH i ona je početni akt kada je u pitanju reforma oblasti zapošljavanja. Mi smo već izradili Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba i kao paket želimo da napravimo reformu u oblasti zapošljavanja. Cilj strategije je zadržavanje naše radne snage i povećanje lične zapošljivosti na području FBiH. Cilj nam je i promovirati kapacitet preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta kao i uključivanje osoba koje su trenutno u nepovoljnom položaju na tržištu rada kroz aktivne mjere politike. Kroz zakon ćemo, nadam se razdvojiti evidencije aktivnih od neaktivnih tražioca posla, izdvojiti zdravstveno osiguranje iz Zavoda za zapošljavanje u Zavod zdravstvenog osiguranja gdje mu i jeste mjesto. Ono što je najvažnije vezano za strategiju, jeste da smo prepoznali garanciju za mlade i ekonomiju brige koja se odnosi na neplaćene poslove posebno žena koje imaju potencijal zapošljavanja.“ 

Žrtve nasilja u BiH. Mehanizam zaštite žrtava porodičnog nasilja? Godinama unazad imamo stravične slučajeve porodičnog nasilja koji sve češće završi i smrtnim ishodima.

„Ono što je u našoj nadležnosti definisala je naša nova strategija razvoja sistema socijalne zaštite porodice i djece koja je na mišljenjima kod nadležnih institucija i mislim da će uskoro ugledati svijetlo dana i doći na dnevni red oba doma Parlamenta FBiH. U njoj je predviđeno jačanje uloge sistema socijalne zaštite kroz jačanje uloge Centara za socijalni rad koji bi trebali da imaju alate i mehanizme za prevenciji nasilja u porodici. Naša obaveza je da osiguramo podršku i adekvatnu brigu o sigurnim kućama na području FBiH što smo mi i uradili. Ali bez izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Krivičnog zakona možda nećemo napraviti ono što bi nazvali reformom. Ali evo drago mi je što je Ministarstvo pravde preuzelo na sebe odgovornost i da intezivno radi na izmjenama i dopunama navedenih zakona i da ćemo na taj način uspjeti neke stvari promjeniti. “