Davor Trlin za FR: Političke elite pokušavaju da uvedu princip etnokratije u Ustavni sud BiH
Ekspert za ustavno i međunarodno pravo i diplomatiju dr. Davor Trlin u intervjuu za Federalni radio komentira najave iz Republike Srpske „mirnog razdruživanja“ i spremnosti domaćeg pravosuđa i međunarodne zajednice da riješi problem secesionizma u BiH. Da li je Ustavni sud BiH blokiran i šta misli o izboru Marina Vukoje kao sudije Ustavnog suda BiH? Da li Milorad Dodik konačno „mora“ prihvatiti visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt)? Koliko je sudski postupak protiv Dodika sa aspekta ustavnog i krivičnog prava zanimljiv slučaj?
„BiH ima jedan specifičan vid izbora sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Specifikum je što se sudije biraju od entitetskih zakonodavnih predstavničkih tijela federalnih jedinica, što nema uzora u komparativnom ustavnom pravu. Političke elite smatraju da je Ustavni sud BiH etnokratska institucija, što ona nije. Ona je demokratska , nema predstavnički karakter za razliku od zakonodavnih organa. Vidjeli smo da su postojali zahtjevi od političkih elita iz Republike Srpske, potpomognuti HDZ-om, da se donese zakon o Ustavnom sudu čiji bi sastav i odlučivanje bio zasnovan na entitetskoj etničkoj osnovi. Nemoguće je eliminirati sudije Ustavnog suda koje bira predsjednik Evropskog suda, a bez da se mijenja ustav. Političke stranke ako ikako mogu, žele imati svoje sudije u Ustavnom sudu. Sjetićemo se da su ljudi izlazili iz političkih stranaka striktno da bi mogli biti kasnije izabrani za sudiju Ustavnog suda. Dakle, ova pojava nije nešto što je novo i nepoznato“, kaže ekspert za ustavno i međunarodno pravo dr. Davor Trlin. Smatra apsurdom da sudije u Ustavnom sudu ne moraju imati sudijsko iskustvo.
„U entitetskim ustavnim sudovima se mogu izabrati ljudi preko VSTV-a koji nemaju formalne uvjete za sudiju redovnog, ali imaju za sudiju Ustavnog suda, što je paradoks. To je u interesu retrogradnim snagama i etnonacionalističkim političkim elitama, koje su pokušale da uvedu princip etnokratije, odnosno veta što im nije uspjelo“, navodi Trlin. Smatra i da će odugovlačenje izbora sudija u konačnici najviše štete nanijeti građanima, jer veliki broj predmeta iz apelacione jurisdikcije člana 6.3b je na stolu. Kada je riječ o formulaciji izbora sudija u ustavnopravnoj teoriji i u političkoj komunikaciji se poistovjećivalo biranje i imenovanje sudije Ustavnog suda BiH, što nije dobro, jer se ne radi o istim stvarima, navodi Trlin.
„Birati znači između nekoliko kandidata, a imenovati je nekoga ko je već biran, odabran, odnosno, donesena je odluka. Neki smatraju da ovo predlaganje od nadležne komisije samo jednog tog prvorangiranog kandidata, u ovom konkretnom slučaju gospodina Vukoje, nije u skladu sa članom šest Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, posmatrano hipotetički, da li bi se konkurs ponovio ako bi se eventualno samo javio jedan kandidat, tad ne bi postojala mogućnost biranja već potvrđivanja, odnosno, ne potvrđivanja. Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je morao da napravi, odnosno, protumači razliku između biranja i potvrđivanja. Zanimljivo da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović javno pozvao zastupnike Parlamenta Federacije BiH da ne glasaju za Marina Vukoju jer ne ispunjava uslove da bi bio izabran za sudiju Ustavnog suda, što znači da nije istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda. Gospodin Bećirović je to mogao da izjavi samo kao građanin, a ne kao član Predsjedništva koje nema nikakve uloge u imenovanju sudija Ustavnog suda. Čini se da političke elite svjesno opstruiraju tu proceduru imenovanja. Mora se u Ustavu mijenjati taj sistem imenovanja sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u brojnim segmentima, počev od nadležnosti organa koji ga mijenjaju do uslova da bi se propisali parametri“, zaključuje stručnjak za ustavno i međunarodno pravo dr. Davor Trlin.