Medijski radnici iz zemlje i regiona u Tuzli o položaju novinara
Novinari u vremenu etnohuškačkih politika - uloga i sigurnosni izazovi - tema je ovo koja je u Tuzli okupila medijske radnike iz zemlje i regiona, kako bi razmijenili iskustva, ali i definirali probleme i rješenja.
Novinarska zajednica u Bosni i Hercegovini je veoma razuđena i nejedinstvena, iako je muče slični problemi, počevši od radnopravnog statusa, pa do odnosa političara, politike i institucija prema novinarskom radu, novinarima pojedinačno i medijima. Situaciju dodatno usložnjavaju netransparentni mediji, bez impresuma, a samim time i odgovornosti za plasirane informacije, moglo se čuti na okruglom stolu u Tuzli.
Na Svjetski dan slobode medija - apel za poboljšanje pozicije novinara
„Činjenica je da javne televizije, nije bitno da li kantonalnog, općinskog, entitetskog ili državnog nivoa imaju povjerenje, ali još uvijek naša javnost ne zna prepoznati šta je fejk njuz i koji su to fejk mediji koji ih plasiraju i koji u ovom prostoru dodatno komplikuju situaciju“, istakao je Amarildo Gutić, predsjednik Društva novinara Bosne i Hercegovine.
Stoga, svjesni svoje uloge u društvu, naročito u vrijeme aktuelnih etnohuškačkih politika, bh. novinari, ali i njihove kolege iz okruženja, na izazove nastoje odgovoriti profesionalnošću.
„Prvenstveno mi kao novinarke i novinari trebamo biti svjesni postulata naše profesije i držati se novinarske etike, a onda ćemo imati puno manje problema i potreba za razgovorom o tome zašto podliježemo ratnohuškačkim etnonacionalističkom narativu, jer je to nešto što nas drži zatvorene, što cijelo društvo drži u okovima koji nam ne daju da idemo naprijed“, poručila je novinarka iz Hrvatske Danka Derifaj.
Takvoj situaciji doprinosi i neadekvatna zakonska regulativa, odnosno njeno nepostojanje, neprovođenje ili represivna priroda medijskih zakona.
Brčanski novinari upozoravaju da rade u strahu i pod cenzurom
„U RS-u je takav zakon već na snazi. Vrlo rado bi ga prepisali i u Federaciji. U nekim segmentima i pokušavaju, čak i u nekim kantonalnim zakonima, da uvedu ‘prijeki sud’ za kažnjavanje novinara, iako imamo Zakon o zaštiti od klevete, koji je u ovom trenutku dostatan. Ali to, očito, političarima i političkim strukturama koje su na vlasti nije dovoljno”, naveo je Gutić.
„Jako je teško uz vlast kakvu imamo u Srbiji razgovarati o promjenama zakona. Pokušavali smo u posljednih 13 godina, otkako su se ‘presvučeni radikali’ vratili na vlast, da učestvujemo, budemo inkluzivni u procesima s državom, ali oni su to uvijek tumačili na vrlo fleksibilan način, pretvarali su to, doslovno, u kriminal“, kaže programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić.
Upravo bi zato snaga medijske zajednice i u Bosni i Hervcegovini, ali i regiji, trebala biti prvenstveno u međusobnoj solidarnosti.
federalna.ba