Antifašisti su utemeljili granice suvremene Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Vlade Andrej Plenković s ministrima te brojni ostali sudionici prisustvovali su obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska, po prvi put u organizaciji Vlade Hrvatske, u povodu 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u obraćanju u šumi Brezovica uvodno je istaknuo kako je “istina voda duboka koja nikoga ne bi trebala uvrijediti” te kako je hrvatska “istina teška, krvava, ali lijepa”.

Milanović je naveo kako je 22. lipnja/juna 1941. godine na ovom mjestu, na dan napada na Sovjetski savez od strane Hitlerove Njemačke, organiziran Prvi partizanski odred u kojem su svi sudionici bili Hrvati, osim Nade Dimić.

“Oni su prije svega bili komunisti u borbi za revoluciju, za sovjetsku Hrvatsku, ne demokraciju. Danas ih ne možemo razumjeti, oni su bili avanturisti, hrabri ljudi od kalibra, ali i avanturisti koji su često znali prijeći crtu i počiniti nepravdu”, kazao je Milanović.

Hrvatski predsjednik je podsjetio kako sve bivše jugoslavenske republike, danas samostalne države, obilježavaju svoj dan antifašističke borbe, odnosno dan ustanka. Podsjetio je i na pokolje civilnog stanovništva koji su se počeli događati od strane tadašnjih ustaških vlasti na širem području, mjesecima prije ovog događaja u šumi Brezovica.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Plenković istaknuo je kako je Dan antifašističke borbe praznik ustanovljen 1991. godine na inicijativu tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te kako je ove godine Vlada po prvi put nositelj organizacije obilježavanja ovog državnog praznika, što je praksa koja će se nastaviti i u budućnosti.

Plenković je podsjetio kako je uspostavom tadašnje NDH velik dio hrvatskog teritorija okupiran od strane fašističke Italije i Njemačke te kako su toj državi doneseni rasni zakoni upereni protiv Židova, Roma i Srba. Upozorio je i na činjenicu da je u šumi Brezovica prije 80 godina skupina od 70-ak boraca, uglavnom Hrvata, osnovala Prvi sisački partizanski odred i krenula u oružani otpor.

“Osim što je to bio prvi hrvatski partizanski odred, to je i prva antifašistička jedinica u prostoru tadašnje Jugoslavije i u ovom dijelu Europe”, naglasio je hrvatski premijer.

Istaknuo je kako su osnivanjem ZAVNOH-a, na čijem je čelu bio Vladimir Nazor, ponovno utvrđeni temelji hrvatske samobitnosti koji su obranjeni u Domovinskom ratu.

“Od 26 partizanskih divizija na području Jugoslavije, 11 ih je bilo na području Hrvatske, sedam na području BiH, pet u Sloveniji, dvije u Srbiji i jedna u Crnoj Gori”, naveo je Plenković.

Dodao je kako je Hrvatska, u odnosu na broj stanovnika, imala najmasovniji pokret otpora u Europi te kako je trećina od 200.000 poginulih partizana bila iz Hrvatske. Plenković je ocijenio kako je u tim vremenima bilo događaja kojima se “nijedan istinski antifašist ne ponosi”.

“Pritom mislim na poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga, odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj, što je produbilo podjele u poratnoj Hrvatskoj. Tu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojim su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista”, kazao je Plenković.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABA RH) Franjo Habulin istaknuo je kako u hrvatskom Ustavu stoji kako je suvremena Hrvatska nastala na temeljima antifašizma, nasuprot ustaškoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj te kako je, u skladu s tim, potrebno prestati s praksom povijesnog revizionizma i “ne podilaziti zabludjelim poklonicima ustaštva”.

“Hrvatska je u današnjim granicama stvorena kao federalna jedinica Jugoslavenske federacije na zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća u Topuskom. Tu smo Hrvatsku, u tim granicama, u Domovinskom ratu obranili mi, branitelji”, poručio je Habulin.

On je naveo kako se na poimanje antifašizma u suvremenom hrvatskom društvu navukla sjena nedvojbeno počinjenih zločina na kraju Drugog svjetskog rata te kako se nastojalo time diskreditirati i prognati cijelu Narodnooslobodilačku borbu, uz prešutno slaganje vlasti.

Izrazio je zadovoljstvo što je ove godine Vlada Republike Hrvatske po prvi put preuzela službeno organizaciju ovog događanja.

Na obilježavanju dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska sudjelovali su, uz državne dužnosnike i izaslanstva, predstavnici stranih veleposlanstava, kao i preživjeli sudionici antifašističke borbe i antifašisti.

federalna.ba/AA