Crna Gora – ima li Vlade?

Zabrinjavajuće je što se dijalog u vezi sa formiranjem Vlade ne vodi na programskim osnovama, što smatram važnijim od toga koje partije će sačinjavati Vladu, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za podgoričke Vijesti.

Reklo bi se, vrlo korektan, demokratski stav kakav i priliči jednom državniku. Međutim, kontroverzni mandatar, Milojko Spajić, ima još nešto više od 30 dana za formiranje vlade kojoj za sada nema ni obrisa. Istok ili Zapad, pitanje je za Pokret Evropa sada?

Početkom sedmice se crnogorski predsjednik Milatović sastao sa mandatarom Spajićem koji je nakon sastanka rekao da će vlada biti formirana. Doduše, ustavni rok od tri mjeseca još nije ušao u posljednju trećinu, no politički akteri i analitičari već prognoziraju nove izbore u Crnoj Gori. Spajić odbacuje takve špekulacije, zadržavajući optimizam za formiranje vlade za koju je rekao da će biti proevropska.

"Moj stav je, moj lični stav je iznesen na Glavnom podboru. Mislim da ne treba bježati od razgovora sa ZBCG", rekao je Milojko Spajić, mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore.

A, upravo je Koalicija Za budućnost Crne Gore, koju čine prosrpske i proruske stranke, Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, kamen spoticanja u Spajićevom nastojanju da poveže, ako je ikako moguće, tri, tačnije četiri stolice na koje bi zasjeo. Beograd, odnosno Moskvu s jedne, i Brisel ali i Vašington s druge strane. Što sve teže polazi za rukom srbijanskom predsjedniku Vučiću, koji je Spajiću očito po mnogo čemu uzor. No, to nije baš tako lako, što piznaje i sam Spajić, pogotovo nakon što je specijalni američki izaslanik Gabriel Escobar poručio da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u crnogorskom političkom spektru i da je potrebno izbjeći da u vladu uđe antizapadna stranka. Naravno, mislio je na Koaliciju Za budućnost Crne Gore, podsjetivši da je bilo mnogo preporuka iz SAD, EU, Velike Britanije i čak i NATO-a da bi Crna Gora trebala izbjeći da u vladu uvede stranku koja je protiv članstva u EU i Sjevernoatlantskoj alijansi.

Escobar je rekao da crnogorski predsjednik Milatović u potpunosti dijeli isto mišljenje s njim da buduća vlada treba biti proevropska, što je opet gotovo potpuno suprotno u odnosu na ono šta je Milatović rekao u spomenutom intervjuu za podgoričke Vijesti. I to nakon sastanka sa Escobarom.

"Za mene je principijelno neprihvatljivo da bilo koji politički subjekt koji je dobio povjerenje određenog broja građana, pa ni koalicija Za budućnost Crne Gore, može unaprijed biti isključen iz učešća u vlasti", izjavio je Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore.

Izbjegao je Milatović i odgovor na pitanje da li je saglasan sa stavom da u vladi nema mjesta onima koji ne dijele stav SAD u vezi s Rusijom, te je ignorirajući Eskobarovu poruku rekao da je imao razgovore i sa predstavnicima koji su na višim pozicijama u američkoj administraciji. Time je podržao svog mandatara Spajića koji nije uspio iskoristiti ni mrvicu političkog čara kojim se posljednjih dana kiti vlada u tehničkom mandatu na slučaju “Tunel”. U kojem su identificirani počinioci za kojima je raspisana potjernica jer se radi o državljanima Srbije, neki su u pritvoru, no ključno pitanje ko je naložio i finansirao kopanje tunela do depoa za čuvanje dokaza u Višem sudu u Podgorici, za sada je još uvijek tajna. Specijalna izvjestiteljica UN-a Margaret Satterthwaite je izrazila šokiranost time gdje se u Crnoj Gori čuvaju dokazi, dok je samozadovoljne izjave crnogorskih političara o toj nezapamćenoj aferi opisala kao preuzimanje zasluga tužilaštva i pravosuđa.

S druge strane, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ne osjeća odgovornost za stanje pravosuđa, pa čak i zgrada i prostora u kojima su smješteni tužilaštva i sudovi. A, premijer je već tri godine. No, zato je nezadovoljan tokom pregovora o formiranju nove vlade.

"Sistem torte je aktivan. Način na koji se pravi 44. vlada meni se ne sviđa. Princip je pogrešno postavljen. Način na koji se to radi nije iskren i nije dobar za Crnu Goru. Pričaju o depolitizaciji, pa kome daju 40 posto po dubini?", smatra Dritan Abazović, premijer Crne Gore u tehničkom mandatu.

Izgleda da je baš dubina glavni problem crnogorskih političara. I borba za tih 40 procenata, da bi se umirili ili primirili nezadovoljni ili samodovoljni? Kako god, iz dubina tunelske afere negdje bi se trebalo izaći, ali gdje? Na hiroviti Istok ili pouzdani Zapad, pitanje je sad!

federalna.ba