Čovjek koji je umro prije 5.000 godina najstarija je žrtva kuge

Naučnici su identificirali novog kandidata za "nultog pacijenta" kuge koja je uzrokovala Crnu smrt.

Prema novim dokazima, čovjek koji je umro prije više od 5000 godina u Latviji zaražen je najranijim poznatim sojem bolesti.

Kuga je zahvatila Evropu 1300-ih, usmrtivši čak polovicu stanovništva.

Kasniji valovi nastavili su se redovno pojavljivati tokom nekoliko vijekova, uzrokujući milione smrtnih slučajeva.

"Do sada je ovo najstarija identificirana žrtva kuge koju imamo", rekao je o 5.300 godina starim ostacima dr. Ben Krause-Kyora sa Sveučilišta u Kielu u Njemačkoj.

Čovjek je sa još tri osobe pokopan na neolitičkom groblju u Latviji uz rijeku Salac koja se ulijeva u Baltičko more.

Istraživači su sekvencirali DNK iz kostiju i zuba sve četiri osobe i testirali ih na bakterije i viruse.

Iznenadili su se kad je pronađeno, kod kako su utvrdili, jednog lovca-sakupljača - muškarca u dvadesetima - zaraza drevnim sojem kuge, uzrokovanim bakterijom Yersinia pestis.

"Najvjerojatnije ga je ugrizao glodavac, te je dobio primarnu infekciju Yersinia pestis i umro nekoliko dana (kasnije) - možda sedam dana kasnije - od septičnog šoka", rekao je dr. Krause-Kyora.

Istraživači sugeriraju da se drevni soj pojavio prije otprilike 7.000 godina, kada se poljoprivreda počela pojavljivati u srednjoj Europi. Smatraju da je bakterija mogla sporadično preskakati sa životinja na ljude, a da nije uzrokovala velika izbijanja pandemije.

Vremenom se prilagodio zarazi ljudi, na kraju se razvio u oblik poznat kao bubonska kuga, koju su širile buhe,te je tako kuga bjesnila srednjovjekovnom Europom, uzrokujući milione smrtnih slučajeva.

Ideja da su se rani sojevi širili sporo širi izazov mnogim teorijama o razvoju ljudske civilizacije u Evropi i Aziji.

I to dovodi u sumnju hipotezu da je bolest uzrokovala opadanje velikog broja stanovništva u zapadnoj Europi krajem neolitika.

Drugi su istraživači pozdravili studiju, ali kažu kako ona ne isključuje mogućnost da je kuga u to vrijeme bila široko rasprostranjena u Evropi.

Ljudi se obično zaraze kugom nakon što ih ugrize buha glodavaca koja nosi bakteriju kuge ili ako je u blizini životinje zaražene kugom.

Bolest postoji i danas, ali se liječi antibioticima ukoliko se rano detektuje,

Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell Reports.

federalna.ba/BBC