COVID-19: Da li će "infodemija" odvratiti Evropljane od vakcinacije

COVID-19: Da li će "infodemija" odvratiti Evropljane od vakcinacije

Dok se evropske zemlje pripremaju za masovnu vakcinaciju protiv koronavirusa u narednim sedmicama, sve više raste zabrinutost zbog snažnog pokreta protiv vakcinacije, poznatog i kao antivakseri, javlja Anadolu Agency (AA).

Evropska agencija za lijekove (EMA) saopćila je da će pregledati vakcinu koju su razvili Pfizer i BioNTech do 29. decembra, a onu koju je razvila Moderna sedmicu dana kasnije. Međutim, vlade širom Evrope zbog snažnog skepticizma u vezi s imunizacijom, suočavaju se s ozbiljnim i teškim zadatkom da ubijede svoje građane da se vakcinišu.

Francuska jedna od najskeptičnijih evropskih zemalja

Francuska, u kojoj je nekada živio i Louis Pasteur, otac imunologije, danas je jedna od najskeptičnijih evropskih zemalja po pitanju vakcinacije protiv COVID-19.

Nedavna anketa Ipsosa pokazala je da je samo 59 posto francuskih građana spremno dobiti vakcinu protiv COVID-19, što je najmanje u 15 zemalja, dok je njihov procenat u SAD-u i Španiji 64 posto, a u Italiji 65 posto.

U Velikoj Britaniji, prvoj zemlji koja je ove sedmice počela koristiti vakcinu Pfizer-BioNTecha protiv koronavirusa, svaka peta osoba (21 posto) ne želi primiti vakcinu, dok samo osam posto njih kažu da su potpuno protiv vakcine.

Prema rezultatima ankete YouGov, dvije trećine građana (67 posto) kažu da su potpuno spremni (42 posto) ili prilično spremni (25 posto) da prime vakcinu.

U Holandiji samo 51 posto spremno za vakcinaciju

U Holandiji je samo 51 posto učesnika ankete EenVandaaga provedene u julu odgovorilo da je spremno za vakcinaciju.

Stručnjaci procjenjuju da će najmanje 60 do 70 posto stanovništva trebati primiti vakcinu da bi se postigao potrebni imunitet krda ili kolektivni imunitet, nakon čega se može očekivati normalizacija stanja u svijetu te kraj zaključavanjima i zabranama putovanja.

Mnogi smatraju da dio javnosti ne želi vakcinaciju zbog tvrdnji o efikasnosti vakcine i mogućih nuspojava, ali širenje dezinformacija je jedan od glavnih uzroka nepovjerenja prema vakcinama.

"NewsGuard", analitička agencija koja nadgleda sadržaj o "antivakcinama" za Svjetsku zdravstvenu organizaciju i druge svjetske organizacije, napravila je listu s više od 360 portala u Velikoj Britaniji, SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji koji su objavljivali lažne vijesti o pandemiji.

Utvrđeno na desetine naloga za širenje dezinformacija

Anna-Sophie Harling, šefica za Evropu u "NewsGuardu", za AA je kazala da su također utvrdili na desetine naloga za širenje dezinformacija o vakcini i pandemiji milionima korisnika na platformama kao što su Facebook, Instagram i YouTube.

"Kroz preporuke i prijedloge, tehnološke platforme kreiraju online okruženje koje bombarduje korisnike lažnim narativima i opasnim dezinformacijama o vakcinama", rekla je Harling te dodala da antivakseri uveliko koriste internet i društvene mreže za širenje svojih informacija i ideja.

"Pristalice pokreta protiv vakcinacije također koriste društvene medije za organiziranje protesta i demonstracija širom Evrope, često i unutar Facebook grupa koje dijele dezinformacije o vakcinama", kazala je.

Među najveće neistine koje se šire na tim stranicama nalaze se tvrdnje da će vakcine koristiti tehnologiju nadzora mikročipovima ili će promijeniti ljudski DNK.

Više od 30 evropskih Facebook stranica koje šire mitove

Otkriveno je više od 30 evropskih Facebook stranica koje šire takve mitove među više od 13 miliona korisnika.

Nakon povećane zabrinutosti zbog širenja dezinformacija i lažnih vijesti o vakcinama, vlade su dodatno pojačale pritisak na kompanije za društvene mreže da se suprotstave "infodemiji", odnosno epidemiji informacija.

Prošlog mjeseca Twitter, Facebook i Google postigli su dogovor s vladom Velike Britanije da će se boriti protiv zavjera i drugog sadržaja protiv vakcina na svojim platformama.

Facebook je također objavio da će početi uklanjati lažne vijesti i tvrdnje o vakcinama protiv koronavirusa. YouTube je uputio slična obećanja da će izbrisati sve obmanjujuće sadržaje.

Harling se nada da će Facebook, koji se u prošlosti najviše oslanjao na kombinaciju tajnih algoritama umjetne inteligencije bez potrebne transparentnosti i anonimnih moderatora, ovaj put primijeniti drugačiji metod.

"Nedostatak transparentnosti omogućava teoretičarima zavjera, uključujući i one koji trguju tim podvalama, da udvostruče postojeće zavjere i kreiraju nove", kazala je Harling.

Vlade traže načine da ubijede građane da prime vakcinu

Osim što se bave pitanjem dezinformacija na internetu, vlade širom Evrope također pokušavaju pronaći načine da ubijede građane da prime vakcinu. Neke zemlje, uključujući Francusku, čak razmatraju da vakcinacija bude obavezna.

"Bojim se da će se nedovoljno Francuza vakcinisati", rekao je premijer Jean Castex prošlog mjeseca.

Francuski zastupnik iz stranke Zelenih Yannick Yadot pozvao je vladu da vakcinacija u zemlji bude obavezna, ali predsjednik Emmanuel Macron ipak nije za ovu opciju.

Johnson će možda uživo na televiziji primiti vakcinu

Britanski premijer Boris Johnson, koji se oštro protivi antivakserima, možda će uživo na televiziji primiti vakcinu protiv COVID-19 kako bi ljudima pokazao da je sigurna.

I drugi evropski lideri mogli bi koristiti istu strategiju kako bi ohrabrili javnost, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nedavno je dao slično obećanje.

S obzirom na velike prepreke s kojima se suočava pitanje vakcinacije, zajedno sa svim logističkim izazovima koji su se pojavili, put do pune imunizacije sigurno je dug.

federalna.ba/AA