Čović: Bakir je kriv za propast pregovora, ja ne osjećam odgovornost

Stranački lideri, dva ključna pregovarača Bakir Izetbegović i Dragan Čović, nastavljaju s međusobnim optuživanjem nakon propalih pregovora, međutim, u jednom se slažu, a to je da sve ono što je dogovoreno treba poslati u parlamentarnu proceduru. Izetbegović je uvjeren da će nešto od toga biti usvojeno odmah, poput integriteta izbornog procesa, dok za pitanja poput elektorskog izbora članova Predsjedništva kaže da je model koji nije savršen, ali može biti prihvaćen. Čović smatra da su ključne stvari dogovorene, barem kompromisno, ali kaže da će o daljnjim koracima biti odlučeno tek nakon sjednice Predsjedništva HNS-a, koja je zakazana za petak:

   Ono što je važno, uspjeli smo dogovoriti ograničene izmjene Ustava, na način da mijenjamo članak 4 i članak 5 Ustava, koji ostavlja dovoljno prostora da zaštitimo i elemente legitimnog predstavljanja, ali isto tako da uvažimo većinu ili sve presude Suda za ljudska prava u Strazburu po mjerilima onih koji su predstavljali Venecijansku komisiju i međunarodne institucije. Ovaj završni je trebao, na neki način, biti stavljen u funkciju kako riješiti neke probleme koje imamo danas u funkcioniranju Federacijei onda smo vrlo konkretno imali tri ili četiri stava, koja smo trebali tamo riješiti, od zakona koji se donose kroz izvršnu i zakonodavnu vlast, različitih imenovanja koja moraju proći procese izvršne i zakonodavne vlasti, pa do samog imenovanja nakon izbora izvršne vlasti u Federaciji BiH i taj dio smo u najvećoj mjeri bili usuglasili između sebe.

Međutim, Čović smatra da ne postoje formalno-pravni uvjeti za organizovanje izbora, ne samo zato što je, kako tvrdi, Centralna izborna komisija nelegitimna:

Obzirom da je odluka Ustavnog suda, koja je tražila da se izmjene Izbornog zakona načine kroz Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine nije urađena na takav način

Nasuprot tome, lider SNSD-a Milorad Dodik kaže da će izbori biti održani, ali smatra da Izborni zakon ne treba mijenjati, jer o tome nema koncenzusa.

Mi očekujemo da će se, naravno, izbori raspisati i desiti. Smatramo da ne treba da se mijenja Izborni zakon jer nema koncenzusa o svemu tome. Prijedlozi koje je SNSD uputio kao svoje prijedloge za intervenciju na Izborni zakon, nijedan do sada nije prihvaćen i mi onda ne vidimo razloga dalje da učestvujemo u tome, pogotovo ne u podršci izmjenama tog zakona. Elektronsko glasanje, koje je špekulativnog karaktera, treba da obezbijedi da se određenim favoritima, prije svega, stranaca ovdje obezbijedi promocija izbornih kandidata i izbornih pobjednika. Dakle, mi nećemo i mi ne vidimo razloga da u tome učestvujemo.

Iz svega rečenog tokom posljednja dva dana može se naslutiti da će razgovora bošnjačke i hrvatske strane biti i u narednim danima. To je veoma bitno s aspekta euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, za koji je jedan od preduslova provođenje presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, a euroatlantski put je, barem načelno, objema stranama u interesu. Građane, bili oni konstitutivni ili ne, odavno se ništa ne pita.