Čitajte nove knjige Buybookovih autora: Faruk Šehić i Jasmin Agić

Izdavačka kuća Buybook nedavno je objavila najnovija izdanja bh. književnika Faruka Šehića i Jasmina Agića. Riječ je o njihovim knjigama “Cimetna pisma, dijamantna stvorenja” i “Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena”.

Roman “Cimetna pisma, dijamantna stvorenja” poznatog bh. književnika, pjesnika i kolumniste Faruka Šehića izazvao je veliku pažnju među ljubiteljima književnosti. Autor koji je poznat po tome što je svojim prvijencem "Knjiga o Uni" stekao međunarodnu slavu, još jednom potpisuje duboko lično ali univerzalno djelo u svom pozivu na razmišljanje o postojanju, ratovima, ljubavi i smrti-rušenju i stvaranju novog svijeta. Knjiga je napisana u polifonoj formi, oslanjajući se na memoriju i maštu preživjelih, te kroz likove poput Corteza Corteza i Cinnamon Girl istražuje paralelu između stvaranja i uništavanja, te mitološke figure Adama i Eve.

Selma Raljević o knjizi je napisala:

“Cimetna pisma, dijamantna stvorenja (saga o preživiteljima) je, iznad svega, organska i svjetlosna beletristička knjiga o prvom ratu i ljubavi, razaranju i stvaranju svijeta, pisana polifonom memorijom i maštom preživitelja u vidu produžetka teksta svetih knjiga, s likovima Corteza Corteza i Cinnamon Girl kao njenog srca, te istovremenih pandana i antipoda Adama/Adema i Eve/Have. Na njenom kraju ostaje riječ.

Ovo je čarobna knjiga o ljubavi, prije svega prema riječima, jezicima i književnosti, ali i prema prirodi, životu, ljubavi samoj, kao i prema ruševinama, njihovoj memoriji, kulturi sjećanja, estetici...”-kaže u svojoj recenziji knjige Selma Raljević.

Osvrnuvši se na Šehićevu knjigu,  Denis Derk također je zapisao:

“Šehić nas u romanu Cimetna pisma, dijamantna stvorenja stalno iznenađuje kombinirajući razne literarne tehnike, pa u jednom trenutku čitamo lucidne rukopise (npr. po mitskom Istanbulu), a već u drugom trenu našli smo se usred ratišta, i to i s jedne i s druge strane fronta, lišeni moralističkih crno-bijelih opisa i predrasuda.

Novi roman (pre)zrelog Faruk Šehića prozni je, ali i psihološki labirint, unikatna literarna enigma…”-kaže Denis Derk.

Faruk Šehić je pisac i ribar. Rođen u Bihaću, SFRJ. Do aprila 1992. studirao je veterinu u Zagrebu, koju napušta, vraća se u BiH, i postaje pripadnik Armije R BiH (1992 – 1995). Jedanput je teško ranjen. Kao oficir nagrađivan je za ratne vještine. Neposredno ratno iskustvo literarizirao je u knjizi kratkih priča Pod pritiskom. Književna kritiika ga smatra glasom tzv. pregažene generacije pisaca rođenih sedamdesetih godina 20. vijeka. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznačajnije: nagrada Meša Selimović za roman Knjiga o Uni za najbolju knjigu objavljenu na području Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore u 2011., nagrada EUPL 2013. (European Prize for Literature) za isti roman, i nagrada XXXI Premio Letterario Camaiore – Francesco Belluomini (Premio Internazionale) za izbor poezije Ritorno alla natura. Zadnja objavljena knjiga mu je roman Cimetna pisma, dijamantna stvorenja (2024.). Knjige su mu prevedene na šesnaest svjetskih jezika i objavljene u dvadeset zemalja. Piše za dnevni list Oslobođenje. Živi u Sarajevu.

Roman Jasmina Agića “Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena”, priča je o stvarnom, ili izmišljenom, odnosu dvojice glavnih protagonista knjige, partizana Sulejmena Agića i njegovog vrhovnog komandanta Josipa Broza – Tita. Kako se taj odnos začeo, razvijao i kako je okončan pitanja su na koje čak ni njegovi akteri nisu u stanju dati jednoznačan odgovor. Za Sulejmena je to najvažniji "događaj" u životu, a za Josipa Broza možda, samo, najobičnija epizoda u revoluciji na čijem se čelu nalazio.

O novom romanu Jasmina Agića, Matija Bošnjak je zapisao: 

"Roman Jasmina Agića obilježen je iskustvom generacije koja je u književnosti prepoznala mogućnost suočavanja sa traumom historijskog naslijeđa i književni tekst prihvatila kao poprište osobnog razračunavanja sa modernim mitovima ‘zlatnog doba’. Pripovjedač ove priče je nešto poput istražitelja koji se kreće labirintima porodične historije, na zadatku da razluči stvarnost od legende, fakt od fikcije, istinu od konfabulacije. Jedna od njegovih spoznaja biće to da intimni svijet porodice oduvijek stoji nepomiren sa ideološkim i političkim mitomanijama minule epohe"-kazao Matija Bošnjak.

Na djelo se osvrnuo i Senadin Musabegović:

"Iako je Tito za djeda Sulejmena realni suborac, revolucionar, koji želi da preobrazi društvo u ime univerzalne ljudske pravde, on je za njega i dio mitske fantazije. Ta fantazija se rasplamsala naročito poslije Titove smrti, zapravo, poslije smrti sistema koji je Sulejmen, zajedno sa svojom ikonom: Titom, gradio i kada su se poražene retrogradne profašističke snage, za vrijeme NOB-a, vratile i maskirane u demokratsku nacionalističku retoriku počele devedesetih godina prošlog stoljeća da dovršavaju posao iz Drugog svjetskog rata: da etnički čiste, izvršavaju genocide, uništavaju Bosnu. Sudbina djeda Sulejmena, iako u romanu dobija komičan karakter, izražava drama bosanskog čovjeka, što stoji zaglavljen u bespućima i raskršćima poslijeratne tranzicije"-napisao je Senadin Musabegović.

Jasmin Agić (1982, Zenica) bosanskohercegovački je prozaist, esejist, književni i filmski kritičar. Autor je četiri knjige umjetničke proze:Gospođica Biljana Tepalj i druge priče, Bahka, Peto godišnje doba i Povučen život, drame Terezinski sužanj, te dvije knjige eseja. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovačkog P.E.N. centra. Živi u Sarajevu gdje na portalu Al Jazeera Balkans radi kao novinar- navodi se u sopćenju Izdavačke kuće Buybook.

federalna.ba