Čimburijada - zenička priča koja je nadilazila vjerske, nacionalne ili bilo kakve druge identitete

Rijetkim primjerima nematerijalne kulturne baštine u našoj zemlji pridružila se i manifestacija Proljetni uranak – zenička Čimburijada. Dugogodišnje zalaganje zeničkih aktivista, ali i akademske zajednice rezultiralo je značajnim priznanjem, a za mlađe generacije ostaje kao trajno upisano svjedočanstvo o identitetu.

Svakog 21. marta, bez obzira na vremenske uslove, Čimburijada na obalama rijeke Bosne spontano okuplja Zeničane, ali i sve dobronamjerne ljude.

„Običaj je da na prvi dan proljeća, u cik zore, ljudi izađu u prirodu i obilježe to druženjem sa prijateljima i porodicom uz pripravljanje tradicionalnog jela zeničkog – čimbura. Na taj način se dočeka najveselije godišnje doba - nakon duge tumorne zime, dočekamo proljeće“, objašnjava Mirsad Mujkić, predsjednik Foruma građana Zenice.

Zenica je do sada kao grad radnika i fabričkih pogona te socijalističke gradnje najčešće bila vezana za tu vrstu materijalno-kulturne baštinu. Uvrštavanjem zeničke Čimburijade na Listu nematerijalne kulturne baštine ova je manifestacija postala prvi oblik te vrste baštine sa područja ZDK-a.

„U federaciji Čimburijada je 17. primjer nematerijalne kulturne baštine, a na nivou BiH taj broj ne prelazi 30. Ako uporedimo sa više od hiljadu primjera materijalne kulturne baštine koja se na nalazi na Listi nacionalnih spomenika, to pokazuje enormnu razliku koju bh. društvo ima u totalitetu prema materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini. Ne zaboravimo - nije samo materijalna baština dio identiteta ove države nego je i to nematerijalna“, navodi prof. dr. Mirza Džananović, profesor historije na Filozofskom fakultetu UNZE.

Svemu je prethodio veliki posao na izradi stručnog elaborata Foruma građana Zenice u saradnji sa Filozofskim fakultetom i Muzejom grada Zenice.

„Prikupljene su hiljade fotografija, isječaka iz novina i knjiga, izjave aktera zeničkog uranka - i sve je to rezultiralo izradom elaborata koji je bio sastavni dio nominacije“, dodaje Mujkić.

Jedinstvena manifestacija koja vuče korijene još od davnina, a koju u savremenom obliku prije skoro pa i stoljeća pokreću bogati Zeničani, trgovci, činovnici, učitelji, sada će i mlađim naraštajima ostati kao vjerodostojan dokaz sa ciljem očuvanja identiteta.

„Ovdje mi govorimo o našim živim precima koji su imali svoje običaje, navike, ishranu, pjesme - sve to moramo zaštititi. Počnemo od sevdalinke, našeg ćevapa, neko voli i rakijicu - ali sve je to naše, pa i naša Čimburijada, koja mnogo govori o Zeničanima“, napominje Adnadin Jašarević, direktor Muzeja grada Zenice.

Čimburijada je, prema mišljenju mnogih, priča koja je nadilazila vjerske, nacionalne ili bilo kakve druge identitete, ali reći će i da je to od početka do kraja zenička priča.

federalna.ba