Čileanci velikom većinom glasali za odbacivanje novog, progresivnog ustava

Čileanci su većinom glasali protiv novog, progresivnog ustava koji je sastavljen kako bi zamijenio dokument iz 1980. napisan za vrijeme diktature generala Augusta Pinocheta.

S 99,9% prebrojanih glasova na nedjeljnom plebiscitu, tabor odbijanja imao je 61,9% potpore u usporedbi s 38,1% za odobrenje usred, kako se činilo, velikog odaziva s dugim redovima na biralištima. Glasanje je bilo obavezno.

Senatorica Ximena Rincón, jedna od voditeljica kampanje odbijanja ustava, opisala je pobjedu kao "jasnu i nedvosmislenu" i pozvala na sazivanje nove ustavne konvencije.

Kampanja "odobravanja" ustava prihvatila je poraz i 36-godišnji predsjednik zemlje, Gabriel Boric, već je sazvao sastanak čelnika stranke za ponedjeljak ujutro u La Monedi, predsjedničkoj palači.

“Obavezujem se da ću dati sve od sebe u izgradnju novog ustavnog itinerera zajedno s Kongresom i civilnim društvom”, rekao je Boric u televizijskom obraćanju naciji, potvrdivši da će se u ponedjeljak ujutro sastati s čelnicima političkih stranaka i oba doma Kongresa.

Dokument iz 1980. sastavljen pod Pinochetom sada će ostati na snazi i budućnost Čilea izgleda izrazito neizvjesna.

Godine 2020. na prvom plebiscitu gotovo 80% birača odlučilo se za nacrt novog ustava, ali nakon naporne godine pregovora čini se da su ljudi izrazili svoje nezadovoljstvo krajnjim proizvodom.

Kako su rezultati pristizali i vodstvo onih koji ga odbacuju raslo, skupine likujućih pristalica odbacivanja ustava okupile su se na ulicama ispunivši trgove širom zemlje kako bi proslavile svoju pobjedu. Postojala je zabrinutost da bi nezadovoljne pristalice mogle ponoviti proteste iz 2019. kojima je počeo proces ustavne reforme. No, gomila od svega nekoliko stotina okupila se na glavnom trgu u Santiagu, a policija ih je brzo rastjerala vodenim topovima i suzavcem.

Predloženi ustav uključivao je dugačak popis socijalnih prava i garancija koja su se činila kao odgovor na zahtjeve tog ogromnog društvenog pokreta.

Njime je potvrđen rodni paritet u vladi i drugim državnim tijelima – po prvi put bilo gdje u svijetu – prioritet je zaštita okoliša i priznat čileanski domorodački narod po prvi put u historiji zemlje.

Odluka o odbacivanju ustava koji garantuje ženska prava i ravnopravnost spolova donesena je 70 godina od dana kada su žene prvi put dobile pravo glasa u Čileu.

"Ovo je loše napisan ustav", rekla je Carmen Fuentes, 61, koja je glasala u bogatom sjeveroistočnom predgrađu Santiaga. “U ovoj zemlji već dugo postoji podjela i ovaj plebiscit to neće promijeniti.”

Mnogi su kritizirali garancije dokumenta za domorodačko stanovništvo, za koje su rekli da će podijeliti Čile. Drugi su upozoravali da je preokret političkog sistema nepotreban i eksperimentalan. U središtu grada, drugi su bili optimističniji da bi promjena mogla biti moguća, navodeći potrebu da se Čile oslobodi ustava iz Pinochetove ere i modela koji je on sadržavao, te prelazak u ravnopravniju, demokratskiju budućnost.

Ali ta budućnost sada izgleda daleko. Boric je izrazio spremnost za ponavljanje ustavnog procesa, ali temelj za reformu još je predmet rasprave.

Neki od najistaknutijih kritičara ustava razmatrali su dopuštanje Kongresu da reformira dokument iz 1980. ili uključivanje stručnjaka u novi proces, ali pojedinosti su bile lagane s obje strane, a niti jedna nije bila voljna posvetiti se mogućem putu naprijed.

federalna.ba/The Guardian