Globalna panika: Skok cijena nafte pokrenuo haos širom svijeta, nerijetke tuče i sukobi na pumpama
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio nastavak vojnih napada na Iran, cijene nafte na svjetskom tržištu naglo su porasle za više od pet dolara, dodatno uzdrmavši već nestabilno energetsko tržište, prenosi Fena.
Strah od nestašica i novih poskupljenja izazvao je talas panike među građanima širom svijeta, pa se na benzinskim pumpama zadnjih mjesec dana bilježe ogromne gužve, ali i sve češći incidenti. U brojnim državama redovi za gorivo pretvaraju se u sukobe, pa čak i masovne tuče, dok vlasti upozoravaju na moguće dodatno pogoršanje situacije ukoliko se kriza na Bliskom istoku nastavi produbljivati.
Fjučersi Brent sirove nafte porasli su za 6,33 dolara, odnosno 6,3 posto, na 107,49 dolara po barelu, dok su američki WTI fjučersi skočili za 5,28 dolara, odnosno 5,3 posto, na 105,40 dolara po barelu, iznosi Reuters.
Pad zaliha goriva i rast cijena navodi zemlje širom svijeta da povećaju sagorijevanje uglja, ograniče potrošnju goriva, skrate radne sedmice i savjetuju građanima da ostanu kod kuće. Svijet reaguje na različite načine dok se energetska kriza izazvana ratom u Iranu produbljuje, prenosi The Guardian.
Sjedinjene Američke Države
Savezna vlada SAD-a nije poduzela korake za povećanje subvencija niti dodatnu podršku domaćinstvima koja teško podnose račune, ali je nastavila politiku „bušite, bejbi, bušite“ kroz širenje proizvodnje fosilnih goriva, istovremeno blokirajući projekte obnovljivih izvora energije. Prošle sedmice administracija Donalda Trumpa najavila je da će francuskoj kompaniji TotalEnergies isplatiti milijardu dolara iz budžeta kako bi zaustavila izgradnju vjetroparkova na istočnoj obali SAD-a, dok će sredstva biti usmjerena u projekte nafte i gasa.
Izvor fotografije: The State/DAVID T. FOSTER
Velika Britanija, Australija, Novi Zeland i Kanada
Velika Britanija je građanima savjetovala da ostanu mirni uprkos rastu cijena goriva, izbjegavajući pozive na smanjenje potrošnje, ograničavajući se na finansijsku pomoć ljudima koji koriste naftu za grijanje svojih domova. Kancelarka Rachel Reeves razmatra dodatna sredstva u fondovima kojim bi se pomoglo najugroženijima, ali je isključila univerzalnu podršku koja je bila dostupna tokom prethodne energetske krize. Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je vlade da ne pružaju opću subvenciju, već da ciljano pomažu onima kojima je pomoć najpotrebnija. Novi Zeland je uveo sedmične isplate za gotovo 150.000 porodica „u srednjem sloju“ u okviru paketa pomoći za gorivo.
Australija je smanjila porez na gorivo za 50 posto na tri mjeseca i predstavila nacionalni plan energetske sigurnosti, savjetujući vozače da kupuju samo gorivo koje im je potrebno. Kanada, s druge strane, nije intervenirala kako bi ublažila rast cijena goriva.
Azija
Ugljen se ponovo koristi širom Azije, koja je najteže pogođena energetskom krizom. Indija je naredila termoelektranama na ugljen da rade punim kapacitetom i izbjegavaju planirane prekide. Japan je dopustio manje efikasnim termoelektranama na ugljen da se vrate na tržište električne energije. Južna Koreja je ukinula ograničenja za proizvodnju električne energije iz uglja i odgodila planirani prestanak korištenja ovog izvora. Bangladeš, Tajland i Filipini također povećavaju proizvodnju električne energije iz uglja.
Izvor fotografije:EPA/FAROOQ KHAN
Kina, druga po veličini svjetska ekonomija, manje je izložena krizi od svojih susjeda zahvaljujući povećanoj proizvodnji energije iz fosilnih, nuklearnih i obnovljivih izvora te velikim strateškim rezervama nafte. Državne rafinerije izbjegavaju uvoz iranske sirove nafte zbog rizika prekida u međunarodnoj trgovini, dok nezavisne „teapot“ rafinerije i dalje obrađuju iransku naftu za domaće potrebe.
Mjere za smanjenje potrošnje energije
Zemlje ovog regiona uvele su najrigoroznije mjere za smanjenje potrošnje energije. Šri Lanka je uvela raspodjelu goriva i četvorodnevnu radnu sedmicu. Vijetnam je pozvao poslodavce da omoguće rad od kuće kako bi smanjili potrošnju energije. Tajland je u javnim institucijama snizio temperaturu na 26–27°C, dok su medijski voditelji skinuli sakoa uživo u eteru. Građani su pozvani da manje koriste klima-uređaje, voze manje, koriste javni prevoz i dijele automobile kako bi se smanjila potrošnja energije.
federalna.ba