Čerkez: Veliki pad obavezne imunizacije, pozvati djecu na vakcinisanje

O vakcinama, imunizaciji, epidemiološkim mjerama u Federaciji danas smo razgovarali sa Goranom Čerkezom, pomoćnikom federalnog ministra zdravstva.  

O navodima da bi Federacija mogla početi proizvoditi ruske vakcine kaže da nije upoznat sa tim podacima, ali da je sve moguće.

Kaže i da je danas održano jedno duže zasjedanje Kriznog stožera i da se jako puno raspravljalo o popuštanju mjera.

"Situacija još uvijek nije dobra. Situacija nam govori da broj novopotvrđenih slučajeva u odnosu na prošlu sedmicu pada 30%. U isto vrijeme na respiratoru imamo 13% manje ljudi, pa čak i smrtnost je u odnosu na proteklu nedjelju za 30% manja. Dakle bilježimo značajan pad ali u pojedinim kantonima su brojke još uvijek vrlo, vrlo ozbiljne. Dolaze nam prvomajski praznici kada tradicionalno imamo okupljanja. Da se to ne bi produžilo previše u noć većina članova Kriznog stožera je bila za to da ta mjera još ostane na snazi i da je pokušamo razmatrati odmah nakon prvomajskih praznika. Kao jedno ohrabrenje da idemo u bolje vrijeme, u bolju stabilizaciju svega toga je odluka da konačno skinemo maske na otvorenom ukoliko možemo ostvariti distancu od 2 metra između dvije osobe. Nošenje maski će ostati obavezno u unutrašnjim prostorima i vani isključivo na autobuskim, trolejbuskim, tramvajskim stajalištima, peronima i pijacama. Te mjere bi trebalo da stupe na snagu od četvrtka. S obzirom na prilično veliki pad imunizacije što bi moglo da dovede do određenih epidemija u BiH, morbila i nekih bolesti, jer obavezna imunizacija je izuzetno pala, dali smo naredbu da sve pedijatrijske službe naprave analizu zdravstvenih kantona, naprave akcioni plan i pozovu djecu na vakcinisanje. Moramo to podići jer ne bi valjalo, sa povratkom u školu, da dođemo u situaciju da jednu pandemiju zamijenimo drugom epidemijom ili čak u isto vrijeme da imamo takvu situaciju."

Ističe da se sve mjere donose isključivo prema određenim parametrima.

"Četiri kantona imaju izuzetno lošu situaciju. Prilično smo liberalni, pratimo više parametara - i stanje u bolnicama i priliv i sve i na osnovu toga donosimo odluke. Svjesni smo da pojedini kantoni nemaju baš dovoljno testiranja, priliv u bolnice nam govori o tome. Svaki kanton ima pravo da donese rigoroznije mjere. Vrlo je jasno koje mjere donose rezultate i koja su mjesta najkritičnija za prenos covida."

Čerkez smatra da su i škole među kritilčnim mjestima, posebno fakulteti.

"Zato se i u Evropi uglavnom održava još uvijek online nastava. Kad govorimo o osnovnim i srednjim školama, mi smo dali vrlo striktne epidemiološke mjere. Nismo bili u stanju na cijelom teritoriju FBiH baš da regulišemo to, jer je različitost na terenu. I baš smo to ostavili kantonima. Situacija u BiH je bila izuzetno zadovoljavajuća. Sa školama su imali velike probleme i Njemačka i Izrael. Prema tome, škole jesu rizik ali uz poštivanje epidemioloških mjera sigurno da se ti rizici minimalno smanjuju. Mislim da je dobra bila odluka ovaj jedan period da se to ukine. Sad već imamo miješanje i porodica i odluke djece i odluke struke i odluke pojedinih ministarstava. Mislim da u ovim slučajevima isključivo struka treba, u suradnji sa ministarstvima obrazovanja, reći šta je najbolje u datom trenutku."

Na pitanje zašto je smrtnost i dalje visoka odgovara: "Više je razloga. Imamo uzročno-posljedično, kakve su nam mjere i priliv u bolnice, sa većim prilivom sa kojim ne možete raditi radi ograničenosti ljudskih resursa, naravno da se povećava i smrtnost. Nije resurs pitanje da li imate dovoljan broj kreveta, respiratora. Neko mora raditi sa svim tim. Prema tome, nedostatak resursa je jedna posljedica. Drugo, često ljudi dolaze vrlo kasno jer ostaju kod kuće što duže mogu. Sa treće strane, imamo upotrebu terapija koja se prenosi sa čovjeka na čovjeka, zatim nekritično prepisivanje antibiotika. Često uzimanje tih lijekova na svoju ruku također doprinosi takvom stanju."

"Ključna stvar je da se pridržavamo mjera jer tako smanjujemo rizike na najmanje. Kad govorimo o vakcinama, naravno to je izlaz i vakcine su sigurno najbolje sredstvo da izađemo iz ove krize. Međutim, koliko ćemo brzo izlaziti iz te krize na osnovu imunizacije, ne zavisi samo od nas. Zavisi koliko druge zemlje če pratiti sve to. Vidimo da je problem i u EU gdje proces imunizacije isto jako sporo teče. Mi smo u BiH do sada primili 70.690 vakcina. Dio je kroz Covax, veliki ostali dio su donacije. Od 3. do 9. maja očekujemo da u FBiH dođe 65.000 doza Pfizera, zatim 30.380 doza kineske vakcine i 27.000 austrijske vakcine. Na to još dolazi 50.000 doza AstraZenece kroz Covax mehanizam", istakao je Čerkez.

federalna.ba