Čelnici Evropske unije postigli dogovor o embargu na uvoz ruske nafte

Dogovor koji su nakon više sedmica postigli čelnici Evropske unije o embargu na uvoz nafte iz Rusije je postignut, ali uz duboka neslaganja. Sankcije će utjecati na rusku naftu koja se prevozi u Evropsku uniju morem, koja čini dvije trećine ukupnog uvoza. Predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel uvjeren je da je ova mjera neophodna:

Hoćemo da zaustavimo rusku ratnu mašineriju i prekinemo finansiranje ruskih vojnih kapaciteta provođenjem sankcija koje će izvršiti pritisak na Kremlj, na Rusiju. Međutim, istovremeno, moramo se pobrinuti za sigurnost snabdijevanja.

Jutros je stigao i odgovor Rusije na vijest o sankcijama. Ruski predstavnik pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov poručio je na Tviteru da će Rusija naći nove kupce. Šesti paket podrazumijeva i druge sankcije, pored zabrane uvoza nafte, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Izbacujemo Sberbanku iz Swifta. Sberbanka je najveća ruska banka. Pored toga ukidamo osiguranje i reosiguranje ruskih brodova od strane evropskih kompanija, uskraćujemo ruskim kompanijama širok spektar poslovnih usluga te šro je veoma bitno, suspendujemo emitovanje trima ruskim televizijama, koje su širile dezinformacije, čemu smo svjedočili posljednjih mjeseci.

Nakon vijesti o postignutom dogovoru, odmah su povećane cijene nafte, pa su julski fjučersi nafte brent na londonskoj berzi skuplji za 1,65 dolara i dostigli su 124 dolara po barelu. Trgovanje julskim ugovorima završava se danas, a cijena avgustovskih fjučersa porasla je za dolar i 80 centi i iznosi 119 i po dolara po barelu. Istovremeno, Gazprom je danas Nizozemskoj obustavio dotok gasa, zbog nepoštivanja odluke o plaćanju u rubljama, što je već ranije učinjeno Poljskoj, Bugarskoj i Finskoj. Sva aktuelna dešavanja u oblasti energije na evropskom tlu sigurno će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu, koja u potpunosti ovisi o uvozu gasa i nafte. Što se tiče nafte, izvori se mogu promijeniti, ali kada je gas u pitanju, naša zemlja potpuno zavisi od Rusije. Prestanak dotoka gasa bio bi veliki problem brojnim potrošačima, kaže Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehnniku u Sarajevu:

Industrijski sektor, industrijski potrošači i Kanton Sarajevo zbog grijanja. S druge strane, nafta i naftni derivati o kojima je isto Bosna i Hercegovina 100 posto zavisna, tu možda imamo ponajveći problem. Možda neće toliko biti problem snabdijevanja, ali će cijene vjerovatno rasti.

Iz Energoinvesta uvjeravaju da saradnja sa Gazpromom zasad nije upitna. Sutra ističe postojeći ugovor o isporuci gasa, ali ranije su pokrenuti razgovori o produženju ugovora. Direktorica Bisera Hadžialjević izjavila je ranije da Energoinvest ima urednu i korektnu komunikaciju sa Gazpromom:

Kolege koje se bave biznisom gasa u Energoinvestu dnevno po nekoliko puta komuniciraju s Gazpromom i zaista nemamo nikakvih problema. Imamo formulu koja je vezana samo za naftu i naftne derivate. Postoji druga formula koja se primjenjuje za evropsko tržište, koju smo mi odbili. S obzirom na dugogodišnji ugovor kao snabdjevači, imamo zaista najbolju cijenu, zajedno sa Srbijom, u odnosu na sve ono što se nudi ostalim kupcima gasa u okruženju, a i šire.

Cijena gasa određuje se kvartalno, četiri puta svake godine, što znači da se neće mijenjati do 1. jula, a nakon toga najvjerovatnije će uslijediti povećanje. Za Bosnu i Hercegovinu kao članicu Evropske energetske zajednice dodatni problem predstavlja energetska tranzicija i postepeno ukidanje fosilnih goriva, s obzirom na to da najviše električne energije naša zemlja dobiva iz termoelektrana. Za