Čavalić za FR: Do kraja godine usvojiti zakone o doprinosima i porezu na dohodak
Ekonomska kriza u svijetu i dalje je prisutna, a kao što je poznato, njene refleksije mnogo su utjecajnije na bosanskohercegovačkim prostorima. Međunarodne finansijske institucije preporučuju vlastima BiH da svoju ekonomiju, finansije i bankarstvo prilagode. O tome je bilo riječi i na skoro održanoj konferenciji organizatora Međunarodnog monetarnog fonda u Dubrovniku.
O ekonomiji BiH za Federalni radio govori ekonomski stručnjak i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Admir Čavalić:
„Ono što je bitno navesti je da mi, kao Bosna i Hercegovina, nismo izolovani u odnosu na svjetske ekonomske tokove niti ikada to možemo biti, razumijevajući da se radi o relativno malom i siromašnom tržištu, posebno u komparacijama sa zemljama članicama Evropske unije. To znači da moramo uskladiti i slijediti svjetske ekonomske i finansijske tokove. Pa čak i da ne dobijemo te instrukcije, domaće banke prate uglavnom euribor i prilagođavaju se na način da će vjerovatno doći do povećanja kamatnih stopa. Mislim da neće doći do značajnijeg rasta kamatnih stopa, odnosno do rasta će doći, ali ne kao u zemljama članicama EU.“
Rast cijena energenata, komunalnih usluga i dr. i dalje je prisutan. Hoće li doći do smanjenja doprinosa?
„Uputio sam pismo federalnom premijeru Nerminu Nikšiću gdje sam naveo deset ključnih zakona koje trebamo završiti do kraja godine. Zakon o doprinosima i porezu na dohodak – to su prvi zakoni po hitnosti. Ukoliko bismo to uradili, radnik bi mogao očekivati za 200 do 300 maraka višu plaću. Ukoliko to ne učinimo do kraja godine, onda upadamo u zamku implementacije tog zakona jer onda čak i ako ga usvojimo u januaru sljedeće godine, njegova implementacija ide tek od januara 2025. godine,“ obrazlaže Čavalić.
Odgovarajući na pitanje o najavama za novi kreditni aranžman sa MMF-om, Admir Čavalić preporučuje da se ne žuri sa tim aranžmanom iako su uslovi povoljni u odnosu na druga kreditna sredstva. Ključno pitanje je, kako ističe, utrošak tih sredstava.
„Ne želimo ih u tekuću potrošnju. Želimo ih kako bismo proveli ključne reformske zakone, putne infrastrukture, transformacije naše ekonomije, digitalizacije i slično.“