BZK Preporod javnom tribinom obilježio 30. godina nezavisnosti BiH

U povodu 30. godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine Bošnjačka zajednica kulture (BZK) Preporod organizirala je u Mostar javnu tribinu "Koraci do referenduma 1992. godine".

Predsjednik mostarskog ogranka BZK Preporod Haris Omerika podsjetio je kako Preporod tradicionalno obilježavaju najvažnije datume iz bh. povijesti.

- Večeras nastavljamo tribinom "Koraci do referenduma 1992. godine”, kojom ćemo obilježiti 30. godina nezavisnosti BiH, a to je aktivnost kojom iskazujemo ljubav prema našoj domovini. Obaveza je da to prenosimo na naredne generacije - poručio je Omerika.

Govornici na skupu su bili Jasmin Medić, Muamer Džananović i Hikmet Karčić.

- Današnje izlaganje razlikovat će se od dosadašnjih jer želimo pokazati kako se došlo do nezavisnosti i koje su bile reakcije. Konkretno se fokusiramo na reakciju SDS od referenduma do barikada, sve je bilo planirano i koordinirano - rekao je Karčić, dodavši kako se njegovo izlaganje

temelji na arhivskoj građi Haškog suda.

Jasmin Medić govorio je o regionalizaciji tadašnjeg bh. društva o čemu se, po njegovim riječima, danas pridaje malo značaja.

- Naime, tada je 62,94 posto teritorija BiH spadalo u samoproglašaneu srpsku republiku BiH, 20.88 posto na Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, dok je republička vlast imala efektivnu kontrolu na 16.18 posto teritorija. Po mome mišljenju, bili su primorani da se raspiše referendum, a analizirat ćemo i određene alternative i jesu li, zapravo, građani BiH imali alternativu - izjavio je Medić.

Medić je također istaknuo kako postoji narativ, koji po njegovom mišljenju nije točan, da se nitko iz srpskog naroda nije odazvao na taj referendum o nezavisnosti, odnosno da samo Bošnjaci i Hrvati izašli na referendum.

- Da Hrvati ili Bošnjaci nisu izašli na referendum, BiH bi ostala u krnjoj Jugoslaviji, a vrlo vjerojatno je moguće da bi i bošnjački i hrvatski mladići bili primorani sudjelovati u agresiji na Republiku Hrvatsku. Da je u nekom slučaju ostala ta krnja Jugoslavija, Bošnjaci bi u toj državi bili građani drugog, možda čak i trećeg ili četvrtog reda, kao što je to danas slučaj u Republici Srpskoj - ustvrdio je Medić.

Muamer Džananović se u svom izlaganju dotaknuo uloge SDS-a i njihove aktivnosti s kraja 1991. i početka 1992. godine.

Po njegovim riječima, Srbi su pokušali ostvariti velikodržavni cilj te su koordinirano pripremali aktivnosti na terenu, mobiliziranje i naoružavanje.

- Skoro cijeli politički i vojni vrh samoproglašene Republike Srpske osuđen je pred međunarodnim sudom. U kontekstu teme o kojoj sam govorio, naglašavam da je predsjednik SDS-a Radovan Karadžić osuđen na doživotni zatvor i genocid nad Bošnjacima - zaključio je Džananović.

federalna.ba/Fena