Bunoza: Ne oduzimamo nadležnosti VSTV-u, tačno je da povećavamo broj članova

Nije istina da oduzimamo nadležnosti VSTV-u i da uvodimo etničko glasanje. Tačno je da ćemo povećati broj članova sa 15 na 20. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je poništilo putne naloge agenticama za odlazak u Strazbur na veliko vijeće u predmetu Kovačević, kaže u intervjuu za Mrežu Davor Bunoza, ministar pravde BiH. Bunoza govori i o presudama Evropskog suda za ljudska prava, Zakonu o sudovima, Ustavnom sudu BiH, Izbornom zakonu, ali i odgovara jesu li državnu koaliciju zaledile želje partnera.

Šta je do sada urađeno kada govorimo o reformi pravosuđa i gdje je glavni problem?

Ako uzmemo u obzir da smo mi prvi zakon koji se tiče reforme pravosuđa usvojili u osmom mjesecu 2023. godine, da je zakon tek odnedavno u primjeni, tek se desetak mjeseci primjenjuje - značajne novine su činjenica da vi po prvi put imate pravo da preispitujete odluke VSTV-a. Dakle, kandidat koji nije izabran za sudiju ili tužitelja ima pravo da zatraži sudsko preispitivanje zakonitosti tih odluka. Značajna novina je da je napokon propisana i odgovornost članova VSTV-a, disciplinska odgovornost također. Transparentniji rad, da će biti javno objavljeno ko su srodnici nositelja pravosudnih funkcija. I ono što smo propisali, što još uvijek nastojimo provesti u praksi, jeste provjera imovine, tj. finansijskih izvještaja sudija i tužitelja. Dakle, radi se provjeri integriteta nositelja pravosudnih funkcija. Također, nevezano za pravosuđe, značajna novina od kada ovo Vijeće ministara radi, jeste da smo usvojili važan Zakon o sukobu interesa na nivou institucija BiH. Da li smo mogli bolje? Jesmo. Neki dan smo potpisali važan sporazum za naše pravosuđe EUROJUST, gdje bi trebali olakšati našim tužiteljima posao u onim predmetima koji se tiču prekograničnog kriminala.

Šta je sa Zakonom o VSTV-u?

Na evropskom putu bila su postavljena dva zahtjeva od strane Evropske komisije. Prvi zahtjev je bio što prije usvojiti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u koji se tiču integriteta, transparentnosti, odgovornosti i dostepenosti prilikom odlučivanja. I mi smo to učinili u osmom mjesecu 2023. godine. Činjenica je da smo imali problem oko usvajanja budžeta. To je zapravo okolnost koju mi nismo mogli predvidjeti u osmom mjesecu 2023. godine.

A možemo li sada predvidjeti da će Odjel za integritet profunkcionisati?

Mi smo dobili dopis od VSTV-a da će on biti u funkciji od 28.2.2025. godine i do tada smo produžili te izmjene koje se tiču tih rokova. Ali, nadam se da ćemo uskoro zapravo imati u javnosti objavljene imovinske kartone sudija, tužitelja, ministara, direktora i članova njihovih obitelji što je jedan važan korak u borbi protiv korupcije. Mene je drago što smo mi zapravo krenuli od samih sebe, od nositelja pravosudnih funkcija, ali i od javnih imenovanih osoba.

Kada govorimo o Zakonu o VSTV-u, mnogo se toga Vama spočitavalo - da ste isključili Venecijansku komisiju, da ste isključili VSTV iz radne grupe.

Moram priznati da sam iznenađen takvim komentarima - to nije istina. Mi smo čak u petom mjesecu ove godine poslali radni materijal što smo do sada uradili Venecijanskoj komisiji. Dakle, mi smo dobili njihovo privremeno mišljenje i sugestije što moramo popraviti na još uvijek nedovršenom materijalu. Sad zamislite, kad neko kaže nećete poštivati mišljenje Venecijanske komisije, a mi im dostavljamo radni materijal. I opet, kad završimo, ćemo dostaviti Venecijanskoj komisiji. Svakako da mi sada trenutno ugrađujemo komentare Venecijanske komisije. Sad ja postavljam pitanje kako je moguće da se meni spočitava da neće poštivati Venecijansku komisiju kad sam im dostavio radni materijal i kada trenutno ugrađujemo njihove sugestije. Kako je moguće da neko tvrdi da ja isključujem VSTV kad su oni sve vrijeme uključeni i čak su radili na tom zakonu bez sudjelovanja Ministarstva pravde BiH. I mi smo rekli - dajte nam taj materijal. Mi ćemo sad poslati poziv nevladinom sektoru, profesionalnim udrugama, akademskoj zajednici. Izvolite, ovo smo do sada uradili, dajte nam vaše mišljenje. Jedino koga smo isključili je Ministarstvo pravde.

Jeste li u novom zakonu planirali povećanje članova VSTV-a?

U novom zakonu, u posljednjoj verziji, sad je 15 trenutno članova, mi predviđamo 20. Bit će za dva člana više sudija i tužitelja, a isti broj ostaje što bira Parlament i Vijeće ministara. Dakle, da, mi smo povećali broj sudija i tužitelja.

Znači li to da VSTV postaje drugi Dom naroda BiH, da se uvodi etničko glasanje?

Ne, to nije istina. Ne znam čemu potreba da se iznose u javnosti neistinite informacije. Bilo bi dobro da pojasne.

Dobro, ali kada prvi čovjek VSTV-a, gospodin Lagumdžija, to kaže, onda...

Da, tačno, ali meni je čudno kada me zovnu članovi VSTV-a privatno i pošalju poruku, veliki dio članova, kažu - mi se ne slažemo s ovim. Dakle, on smatra možda da će krajnji zakon biti neki domovi naroda, ne znam, evo, kako je to moguće, kada Ministarstvo pravde BiH ne može ništa vratiti što je protivno evropskim standardima.

Da li ćete tim zakonom oduzeti nadležnosti VSTV-a?

Ne postoji ni jedan posto šanse da je Ministarstvo pravde oduzelo bilo kakvu nadležnost VSTV-a.

A zbog čega Vam se onda to spočitava?

Ne znam, to sam ja njih pitao na panelima, da mi pojasne, evo, da ja shvatim je li to istina pa da to pokušam promijeniti. Nikad mi niko nije pojasnio kako mi to uvodimo domove naroda. Bio je jedan pokušaj gdje je Ministarstvo pravde, nastojali smo uključiti čitavu BiH, gdje imamo mogućnost da biraju članove VSTV-a. Uputa i Venecijanske komisije je bila - poštujte etničku strukturu Bosne i Hercegovine, poštujte i regije, ali struka na prvom mjestu. I to ja zahtijevam od članova VSTV-a, radne skupine, napišite mi takav zakon kojim će se poštivati struka, ali poštujući sve različitosti Bosne i Hercegovine.

Svjedoci smo da se struka baš i ne pita i da nam je pravosuđe zarobljeno od strane politike i političara.

Vjerujem da doista postoji utjecaj politike i to je jako loše, ali ako imate 13 od 15 članova koje biraju sudije i tužitelji, šta se to desilo da to neovisno tijelo kao što je VSTV… Da imamo izvještaj koji kaže da je jako loša situacija u našem pravosuđu. Politika sa dva člana, ako je uspjela nametnuti svoje mišljenje na 13 članova VSTV-a, onda se postavlja pitanje kako je to uopće moguće. I sad tvrdim, da i prema trenutnom zakonu, VSTV doista ima jednu ogromnu neovisnost, to mi je drago.

Šta je sa zakonom o sudovima?

Ne postoji još uvijek politički konsenzus. Sporno je sjedište drugostepenog suda. Meni je žao što se oko te najmanje bitne stvari nismo mogli dogovoriti i našli neki kompromis.

Kako komentirate ovaj medijski pritisak na Sud Bosne i Hercegovine, kada govorimo o procesu koji se vodi protiv gospodina Dodika?

Kod svih tih tzv. medijskih predmeta imate proteste, ne samo u ovom slučaju gospodina Dodika. Pravo na slobodu izražavanja je temeljno ljudsko pravo. Ono što meni nije drago - kada vidim da neko proziva sudije, tužitelje - to je jako loše. Dakle, ne protivim se izražavanju volje, ali smatram da nije dobro da prozivamo na osobnoj razini nositelje pravosudnih funkcija. Isto tako, dužni smo poštivati presumpciju nevinosti. Često osudimo nekoga, a nije ni potvrđena optužnica - u medijima je on već uništen. Ne poštujemo ni pravosnažne presude. Kažemo - to su montirani postupci. To je jako loše jer to podriva pravosuđe u Bosni i Hercegovini. Na tome bismo trebali svi raditi, pogotovo političari.

Bosna i Hercegovina nijednu presudu Evropskog suda za ljudska prava nije implementirala. A hoćemo u Evropsku uniju. Šta nam to govori?

To nam govori da ne postoji kvalitetan dijalog. Te presude se, nažalost, različito tumače u praksi i na neki način više se tumače politički nego što nam je Evropski sud poručio. Nije dobro da živimo u Bosni i Hercegovini u kojoj pripadnici srpskog naroda ne mogu da budu kandidati za predsjedničke izbore, ako žive u Federaciji, obrnuto Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, a pripadnici Ostalih ne mogu na čitavom teritoriju BiH. Ne mislim da je posljedica tih odluka zapravo ukidanje konstitutivnosti. Ne. Posljedica evropskih odluka je da posljedica konstitutivnosti ne može značiti isključivanje drugim osobama da imaju pravo da budu birani. I mi moramo naći rješenje, poštujući stavove Ustavnog suda. Dakle, Ustavni sud je protumačio šta je to legitimno predstavljanje. Mi ako to pravilno primijenimo, mislim da možemo doći doista do rješenja. Međutim, mnogima odgovara ovakav sistem, da šalju političke poruke, ali u isto vrijeme ne čine ništa da doista uskladimo naš izborni zakon, pa i Ustav, sa stavom Evropskog suda, ali i Ustavnog suda BiH.

Zbog čega je problem presuda Kovačević?

Ne vidim tu nikakav problem. Međutim, ono što je na neki način čudno je ovoliki pritisak u tom predmetu. Ja se zalažem da se predmet Kovačević riješi na Evropskom sudu. Da gospodin Kovačević ima na raspolaganju sve dokaze koji su potrebni da on dokaže svoje navode, ali isto tako da agent, Ured zastupnika Vijeća ministara, ima na raspolaganju sve dokaze. Mi vidimo da po prvi put zapravo institucije Bosne i Hercegovine u ovom predmetu odbijaju dostaviti dokaze agentima. Kako je to moguće? To meni nije jasno.

A kakav je pravni status tih agentica?

Sud Bosne i Hercegovine je utvrdio legalnost njihovog statusa. Dakle, oni imaju status vršitelja dužnosti. Ja vidim, kažu, oni su nezakoniti, istekao im mandat, ali Sud Bosne i Hercegovine je jasno naveo u svojoj presudi - oni moraju biti tu dokle god se ne izaberu drugi agenti. Pritisci na agente, ili gospodina Kovačevića - to ne odobravam, neka svako iznese svoje stavove. Jučer su me agenti obavijestili da im je Ministarstvo za ljudska prava poništilo putne naloge da idu na raspravu pred Veliko vijeće. Kako je moguće, ako zakon propisuje da je Ministarstvo dužno osigurati nesmetano funkcioniranje agentima, kako je moguće da im zabranjujete odlazak na raspravu.

Izjavili ste da predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodin Bećirović vrši pritisak na Evropski sud za ljudska prava, kada govorimo o presudi Kovačević. A s druge strane imamo isto tako - sad druga strana može reći da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i Republika Hrvatska vrše pritisak na Evropski sud za ljudska prava po predmetu Kovačević.

Nikad nisam rekao kakva presuda u predmetu Kovačević mora biti, ali sam rekao da svi moraju imati mogućnost da odbrane svoje stavove, što, nažalost, agenti u ovom trenutku nemaju.

Dobro, ali tražili ste potvrdu nacionalnosti gospodina Kovačevića.

Ja nisam tražio samoinicijativno. Mene su agenti obavijestili da im je po prvi put jedna institucija odbila dostaviti dokumente. Ja sam samo proslijedio upit CIK-u i pozvao ih na mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka, da oni moraju to dostaviti. I oni kad su dobili mišljenje Agencije koji potvrđuju moje navode, rekli su na temelju zaključaka kolegija, mi nećemo tako postupiti. Dakle, ja sam samo zahtijevao saradnju s agentima. Mene ne zanima zašto je to potrebno agentima, zašto su te informacije potrebne. Mene to ne zanima i ja nisam tražio da se broje krvna zrnca kao što su mediji pokušali prikazati, nego punu saradnju sa agentima jer je tužena BiH. Razlika je između istupa gospodina Bećirovića i gospodina Schmidta. Schmidt nije u Vijeću sigurnosti spomenuo predmet koji nije okončan. Učestvovat će u njemu zato što je dobio odobrenje Evropskog suda. Evropski sud je mogao reći, mi vas odbijamo. Činjenica je da Evropski sud ima pravo pozvati, sad su pozvali Republiku Hrvatsku. A Republika Hrvatska nije tražila svoje sudjelovanje u tom predmetu. To je nešto normalno. Ako se potvrdi ta presuda, hajmo vidjeti šta nam poručuje Evropski sud. Evropski sud ne može reći kako bi trebao izgledati naš Ustav, naš izborni zakon. Stvara se neka pogrešna slika da postoje neke teorije zavjere u tom predmetu. Moj savjet svima, dopustite svima da rade svoj posao.

Plan rasta. Tamo su dvije ključne stvari koje Vijeće ministara nije usvojilo.

Ustavni sud je najvažnija institucija u ovoj državi. U potpunosti se zalažem za provođenje prioriteta koji je postavljen pred BiH na evropskom putu, poštivanje odluka Ustavnog suda, reforma Ustavnog suda i reguliranje statusa međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu. Zalažem se da se regulira pitanje međunarodnih sudaca. Sjesti i dogovoriti se. Nismo približili stavove.

Trenutno dogovora na državnom nivou nema. Imamo uslov SNSD-a oko Ustavnog suda, imamo i zahtjev HDZ-a oko izbornog zakona. S druge strane, imate stranke s kojima ste u vlasti koje kažu izborni zakon onakav kakav Čović želi neće proći.

Ne bih se složio da je gospodin Čović nešto uvjetovao. Pa vidite da je upravo na evropskom putu najviše pozitivnih rezultata došlo iz onih resora gdje su bili imenovani predstavnici HNS-a, HDZ-a. Kada pročitate Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine kada smo otvorili pregovore, pa 60-70% je došlo iz onih resora gdje su bili predstavnici HDZ-a, uključujući i Ministarstvo pravde BiH. Nikad meni niko nije rekao stopiraj sve zato što nije usvojen izborni zakon. To su mediji prikazivali. I izborni zakon je prioritet, tehnički integritet i provođenje odluka Evropskog suda, ali vi imate i stavove Ustavnog suda BiH koji danas nisu provedeni.

Kako komentirate zadnji sastanak koalicionih partnera na državnom nivou? Kažu da su se zaledili jer im je bilo hladno. Samo nije nam pojašnjeno šta ih je zaledilo - želje s kojima su došli na taj sastanak i ono što se našlo na stolu.

Vjerujem da im doista je bilo hladno jer nemamo klimu u Parlamentarnoj skupštini. Ne znam konkretno da li su se nešto dogovorili. Nemam informacije da su se dogovorili. Ali podržavam da se oni sastaju svake sedmice, da traže rješenja.

federalna.ba