Brojne reakcije na odluku Šmita za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije

Nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit nametnuo odluku o izmjenama Izbornog zakona  i Ustava Federacije  na dan kada su u BiH održani Opći izbori, pristižu brojne reakcije na ovu odluku. Reagirale su strane ambasade u BiH, delegacija EU kao i brojni bh. političari.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH pozdravio je, kako je kazao, brigu međunarodne administracije u vezi s izmjenama koje su donesena u nedjelju, ali je rekao da nisu zadovoljni činjenicom da nije izmijenjen Izborni zakon po presudi Ustavnoga suda kojom se insistira da u vlasti budu predstavnici koje taj narod dominantno izabere.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i dosadašnji član Predsjedništva Milorad Dodik izjavio je da nametanje Izbornog zakona pokazuje nakaradan sistem Bosne i Hercegovine i da se visoki predstavnik Kristijan Šmit na neki način želi dodvoriti Hrvatima.

Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990 kazao je da su nametnute izmjene Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita dobre, ali nedovoljne:

“Apsolutno sam protiv nametanja bilo kakvih rješenja, ali isto tako smatram da je visoki predstavnik morao završiti posao koji je započeo, da je morao reagirati na ovako bezobraznu krađu pozicija Hrvatima u Domu naroda i u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.“  

Zastupnica u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i potpredsjednica Stranke demokratske akcije Alma Čolo izjavila je da su izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije koje je nametnuo visoki predstavnik dobre:

"Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH, koje je proglasio visoki predstavnik, mogu reći da na osnovu onoga što smo do sada vidjeli, da se radi o dobrim izmjenama koje idu u pravcu deblokade institucija i brzog formiranja vlasti nakon izbora.“

Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.

“Tražim od međunarodne zajednice i visokog predstavnika da ne tretira samo Federaciju kao bolesnika ili samo problematični dio Bosne i Hercegovine, da nam ne ostavlja ova asimetrična rješenja.“

Sinoć je izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije od strane visokog predstavnika prokomentirao i predsjednik CIK-a Suad Arnautović:

 “Ono što će nas interesirati to je implementacija od strane Centralne izborne komisije. A što se tiče ocjene to je već sfera politike i mi se ne bismo u to mješali.“

Promjene koje je visoki predstavnik u BiH uveo na dan izbora očekivane su i potvrđuju da je dejtonsko-pariški sporazum međunarodno pravo, rekao je ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman:

„Izražavamo zadovoljstvo zbog odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita u nametanju promjena Izbornog zakona. To je isto tako veliki uspijeh ove vlade na čelu s Andrejem Plenkovićem, jer ono sve što smo do sada radili, sve ove mjesece je gospodin Šmit prepoznao.“

Iako je britanski ambasador u BiH pozdravio nametnute izmjene Izbornog zakona  i Ustava Federacije, iz Velike Britanije dolaze i drugačije poruke. Članica Gornjeg doma britanskog Parlamenta, inače porijeklom iz BiH, Arminka Helić, Šmitove intervencije na Zakon i Ustav ne smatra najsretnijim rješenjem.

„Visoki predstavnik je nametnuo izmjene Izbornog zakona nekoliko minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta na Općim izborima u BiH. To je retrogradan potez, koji cementira etničke podjele u zemlji“, objavila je Helić na Tviteru.

Delegacija Evropske unije reagirala je na nametanje izmjena Izbornog zakona koje je u izbornoj noći uveo Kristijan Šmit.

"Evropska unija u BiH prima k znanju odluku Šmita o izmjenama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona BiH. To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji", naveli su iz Delegacije.

Povodom odluke o izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije oglasio se i State Department:

“Odluka visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče Federaciju Bosne i Hercegovine. Ova akcija je bila i hitna i neophodna da bi se osigurao suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH”.