Brnabić: Energetika će biti apsolutni prioritet

Mandatarka nove vlade Srbije Ana Brnabić istakla je prilikom predstavljanja ekspozea u Skupštini Srbije da je osnovni zadatak buduće vlade da se Srbija pozicionira, zadrži svoju stabilnost i nastavi svoj rast i razvoj u svijetu kome prijeti svjetski rat, i da zato ne treba da čudi što će apsolutni prioritet nove vlade biti energetika.

Navela je da je pandemija ekonomski iscrpila i najjače zemlje na svijetu i da je Srbija pokazala da umije da se nosi sa izazovima pandemije. Istakla je da je Srbija investirala oko devet milijardi eura da bi sačuvala radna mjesta, produktivnost i konkurentnost kompanija. Navela je da je u 2021. godini Srbija imala rekordni nivo stranih direktnih investicija od 3,7 milijardi eura i da se ove godine očekuje približno isti ili viši nivo investicija.

Napomenula je da je pred Srbijom još mnogo posla u oblasti pravosuđa i u jačanju slobode medija, unapređenju medijske scene i usvajanju medijskih zakona, što će biti prioriteti buduće vlade i zbog čega će Srbija i dobiti posebno ministarstvo za medije.

Rat u Ukrajini i promjene u svijetu 

Ocijenila je da se sve u svijetu, a posebno u Evropi, promijenilo od 24. februara i početka rata u Ukrajini i da je gotovo jedina spoljnopolitička tema je Ukrajina i odnos prema Rusiji, a da su dvije isključive ekonomske teme postale energetika i inflacija. "U političkom smislu, sve više djeluje da su emocije nadvladale razum, a da će najveća jagma u budućnosti biti jagma za energentima i hranom", rekla je Brnabić i ocijenila da u takvom svijetu Srbija treba da se pozicionira, zadrži svoju stabilnost i nastavi svoj rast i razvoj, što je osnovni zadatak buduće vlade.

"Srbija će nastaviti svoj evropski put, jer Srbija pripada porodici evropskih naroda i zemalja, više od 65 odsto stranih investicija u Srbiji su investicije iz zemalja članica EU-a, a više od 70 odsto našeg izvoza se plasira u EU-u", rekla je Brnabić.

Ocijenila je da je Srbija "dugo slušala" o tome da je za njenu integraciju u EU najvažnije da ostvari značajan napredak u oblasti vladavine prava. Naglasila je da danas Srbija "potpuno jasno razumije" poruke iz EU-a da dalji napredak zavisi od toga da li će se Srbija već sada usaglasiti sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU-a, odnosno da li će uvesti sankcije Rusiji i koliko brzo i na koji način je moguće doći do finalnog sporazuma o normalizaciji sa Prištinom.

"Mi želimo da postanemo članica EU-a i na tome ćemo raditi, ali istovremeno, mi tražimo da svi pokažu poštovanje prema našem teritorijalnom integritetu kao međunarodno priznate države, na isti način kako se danas, potpuno ispravno, brani teritorijalni integritet drugih međunarodno priznatih država", rekla je Brnabić.

Crvene linije i "Otvoreni Balkan" 

Naglasila je da su "naše crvene linije sasvim jasne" i da su "svetinje" interes Srbije, puna samostalnost Srbije u odlučivanju o svim pitanjima unutrašnje i spoljne politike, u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima i principima međunarodnog prava i očuvanje vitalnih interesa i bezbjednost našeg naroda na Kosovu.

Rekla je da će Srbija uložiti maksimalne napore da sačuva mir, da će raditi na inicijativi "Otvoreni Balkan" i da se nada da će se toj inicijativi uskoro pridružiti Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

"Incijativa je otvorena i za Prištinu, jer će obezbijediti dijalog o najvažnijim temama za kvalitet života svih ljudi na ovim prostorima, a samim tim i bezbjednost Srba na Kosovu", dodala je Brnabić.

Istakla je da Srbija ostaje posvećena dijalogu sa Prištinom, ali da prije bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji mora biti u potpunosti implementiran Briselski sporazum.

"Očekujemo od EU-a i Prištine da bez daljeg odlaganja, jer prošlo je skoro već 10 godina od potpisivanja ovog sporazuma, obezbijede osnivanje Zajednice srpskih opština sa svim ovlaštenjima iz Briselskog sporazuma", rekla je Brnabić.

Dodala je da će biti nastavljena podrška svim snagama srpskom narodu na Kosovu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Brnabić je rekla da će Srbija nastaviti borbu za svoj teritorijalni integritet i napomenula da je u poslednje dvije godine osam zemalja uručilo zvaničnu notu o povlačenju priznanja nezavisnosti Kosova.

Dodala je da će Srbija negovati specijalne veze sa Republikom Srpskom, poštujući Dejtonski sporazum i insistirajući na sve boljim odnosima sa BiH.

Sastav nove vlade 

Brnabić je predložila da prvi potpredsjednik Vlade zadužen za spoljnu politiku i bezbjednost i ministar spoljnih poslova bude Ivica Dačić. Potpredsjednici Vlade biće i Miloš Vučević, koji će biti i ministar odbrane i Maja Gojković, koja će biti i ministarka kulture.

Ministar unutrašnje i spoljne trgovine biće Tomislav Momirović, ministar privrede Rade Basta, ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković, ministarka za zaštitu životne sredine Irena Vujović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, a ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Ministarka pravde biće Maja Popović, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Aleksandar Martinović, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov, ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić, ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, ministar prosvjete Branko Ružić, a ministarka za nauku, inovacije i tehnološki razvoj Jelena Begović.

Ministarka zdravlja biće Danica Grujičić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković, ministar za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić, ministar za turizam i omladinu Husein Memić, ministar sporta Zoran Gajić, ministar za brigu o selu Milan Krkobabić, ministar za telekomunikacije i informisanje Mihailo Jovanović, a ministar za javna ulaganja Marko Blagojević.

Ministri bez portfelja biće Novica Tončev, Đorđe Miličević i Edin Đerlek.

Prema ranijim najavama, nova vlada trebalo bi da položi zakletvu najkasnije do četvrtka.

federalna.ba/AA