Brisel: Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije o migracijama
Ministri unutrašnjih poslova država članica Evropske unije danas u Briselu razgovaraju o zakonodavnom paketu o migracijama i azilu.
Već duže vrijeme se pokušava izglasati zajedničko stajalište o upravljanju kriznim situacijama na vanjskim granicama Unije. Na temelju zajedničke uredbe, rotirajuće Predsjedništvo moglo bi početi pregovore s Evropskim parlamentom o konačnom tekstu zakona.
Riječ je o uredbi koja je posljednji element iz zakonodavnog paketa nazvanog Novi pakt o migracijama i azilu. Ovim dokumentom će se urediti postupanje u slučajevima velikog priliva migranata na vanjske granice Evropske unije, poput onih iz 2015. i 2016. godine. U prijedlogu uredbe predviđeno je izuzeće od uobičajenog postupanja u obradi zahtjeva za azil. Tačnije, predlaže se da se produži sa 12 na 20 sedmica mogućnost zadržavanja migranata na vanjskim granicama te ubrzani i pojednostavljeni postupak ocjenjivanja zahtjeva za azil za migrante koji dolaze iz zemalja čiji državljani imaju manje izgleda za pozitivni odgovor. U prijedlogu uredbe predviđa se i brzo aktiviranje mehanizma solidarnosti sa zemljama na vanjskim granicama Evropske unije, a koje su suočene s velikim prilivom migranata, prema kojem bi ostale članice prihvatile određeni broj tih ljudi ili dale finansijsku podršku.
Slabosti u evropskom sistemu za azil ministri unutrašjih poslova pokušali su otkloniti u julu, ali nije bilo dovoljne većine. Austrija, Češka, Mađarska i Poljska bile su protiv, a Njemačka, Slovačka i Nizozemska suzdržane. Dotle, Italija se bori s velikim migrantskim pritiskom.
Ministri su razgovarati i o drugim migracijskim rutama, a jedna od njih prelazi i preko područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Istovremeno, Slovenija uvodi nadzorne punktove uz hrvatsku granicu. Hrvatska u potezu Slovenaca ne vidi znak nepovjerenja. Premijer Andrej Plenković poručio je da neće podizati žica prema Bosni i Hercegovini.
Hrvatska i Slovenija zajednički će koordinirati i nastupati prema Evropskoj komisiji i trećim zemljama u borbi protiv ilegalnih ulazaka migranata, rekao je danas hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka sa slovenskim kolegom Boštjanom Poklukarom. A prvi korak je da se Evropska komisija snažnije angažira oko zaključivanja statusnog sporazuma između BiH i Frontexa.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rješenje vidi u sljedećoj činjenici:
„Jedini način da se to spriječi je da se BiH što prije integrira u EU.“
Milanović je također ponovio da ne postoje objektivni razlozi protiv toga. Ako Ukrajina može biti kandidat, BiH je trebala biti u Evropskoj uniji.
Ministri unutrašnjih poslova saglasni su da je bez učinkovitog nadzora ulazaka u Evropsku uniju, teško zadržati slobodu kretanja koju omogućava šengenski prostor.