Brčko: Predstavnika najbrojnije nacionalne manjine nema, a ima onih kojih je jednocifren broj

Kupovina glasova, razne vrste prevara i zloupotreba dio su svakog izbornog procesa na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Poseban slučaj su liste za izbor kandidata iz reda nacionalnih manjina, pa smo tako u novom sazivu Skupštine Brčko distrikta BiH dobili predstavnike turske i ruske nacionalne manjine, kojih, prema popisu stanovništva, ima jednocifren broj u ovoj lokalnoj zajednici.

Mejra Šečić prethodne četiri godine bila je predstavnica Roma u Skupštini Distrikta, najbrojnije nacionalne manjine u našoj zemlji pa i ovoj lokalnoj zajednici. Na ovim izborima ostala je bez mandata. Nacionalne manjine, zanimljivo, predstavljat će predstavnici turskog i ruskog naroda.

„Ne mogu oni nikada znati potrebe za moje Rome kao ja. Sve znam Rome, i gdje žive i šta im treba“, kaže ona.

Simptomatično samo po sebi, ali zanimljivije da izbor prate navodi o nekoliko nepravilnosti. Alija Denjagić izabran je kao predstavnik turske zajednice - osvajanje mandata dočekao je u pritvoru zbog sumnje na kupovinu glasova. I nije kraj...

„Alija Denjagić ne pripada turskoj nacionalnoj manjini, niti je član Vijeća nacionalnih manjina na bilo kojem nivou vlasti u BiH. Naravno, on nije ni član Udruženja Turaka sa sjedištem u Sarajevu, jedinog registrovanog udruženja turske nacionalne manjine u BiH“, izjavio je Hakan Varan, predsjednik Udruženja Turaka u BiH.

Denjagić odgovara: „Moje porijeklo je iz Turske, iz grada Adapazar, koji je oko 160 km od Istanbula, glavnog grada Turske. Inače sam ovdje član Udruženja ‘Sjedinjene nacionalne manjine’ i veliki simpatizer“.

Radoslav Subotić, sada u Skupštini kao Rus, prije četiri godine bio je na izbornoj listi koalicije SNSD-DEMOS sa kandidatima većinski iz reda srpskog naroda. Ni njemu nije ništa sporno.

„Ovo je za nas jedna novost da se upravo pojavio neko ko se izjasnio kao Rus. Nažalost, sa njim nismo imali do sada komunikaciju”, kazao je Igor Kotjeljnikov, predsjednik Udruženja Rusa Romanovi RS-a.

Subotić navodi kako mu je rusko porijeklo po majčinoj liniji: „Ne vidim šta bih zloupotrebljavao. Izjašnjavao sam se Rus zadnjih 6-7 godina“.

Potvrdu o izjašnjavanju predstavnika turske i ruske nacionalne manjine nismo dobili, ali iz Centralne izborne komisije BiH tvrde da pažljivo prate ko se kako izjašnjavao u posljednje četiri godine.

„Vi ne možete na početku mandata biti izabran kao pripadnik jedne nacionalne manjine, a onda u toku četiri godine mijenjati pa ići u neku drugu. A možete li nakon toga, pa sljedeće četiri godine - to ide na savijest onima koji to rade“, objašnjava Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Iako je, čini se, sve po zakonu, postavlja se pitanje je li moralno?

„Naravno da nije moralno. Iskorištavaju jedan institucionalni, sistemski paradoks koji postoji, crnu rupu zakonsku, koja jeste legalizirana i iz koje izlaze sve ostale malverzacije koje postoje“, tvrdi sociolog Elvin Delić.

Distrikt Brčko je jedini dio Bosne i Hercegovine u kojem je, još 2020. godine, usvojen Zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina. Prema kojem „neće se priznati pravo za ostvarivanje nekog prava propisanog ovim zakonom pojedincu, ukoliko se utvrdi da se drugačije izjašnjavao i ostvario određena prava po osnovu takvog izjašnjavanja u posljednjih pet godina“.

Sada su na potezu istražni organi i nadležne institucije. Vijeće nacionalnih manjina BiH uputilo je inicijativu za sprečavanje zloupotreba statusa nacionalnih manjina i unapređenje izbornog procesa svim relevantnim domaćim i stranim institucijama. I oni čekaju na konkretne odgovore.

federalna.ba