Bosna i Hercegovina ima svoja unutrašnja previranja u proteklih 30 godina

U povodu 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, te povodom obilježavanja 30. godišnjice članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama i 20. godišnjice članstva u Vijeću Evrope, Univerzitet u Sarajevu – Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije organizovao je naučni skup „Evropska i euroatlantska perspektiva Bosne i Hercegovine u kontekstu novih geopolitičkih odnosa“

Lada Sadiković, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, kazala je da članstvo u Vijeću Evrope i Ujedinjenim nacijama pruža velike benefite, te da je upravo to bio povod da se konkretno sagledaju do sada ostvareni rezultati, ali i daljnja perspektiva države Bosne i Hercegovine u smislu konkretnog napretka.

”Definitivno je ovo pravi trenutak da svi budemo na pravoj strani historije te da u skladu sa redovnim ovlastima iz Anexa 10 da krene u primjenu ustavnog instrumenta evropskog javnog poretka, a to je Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.”

Bosna i Hercegovina ima svoja unutrašnja previranja u proteklih 30 godina, tačno toliko koliko smo u članstvu Ujedinjenih naroda kazao je Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.

“To govori da postoje uvijek one snage koje se nisu pomirile s tim da se Bosna i Hercegovina našla u sastavu te značajne porodice u svijetu. Na drugoj strani globalni procesi u svijetu, vidimo šta se događa migrantskom krizom, tu je i krvavi rat u Ukrajini. To su sve nova žarišta. Imamo problem klimatskih promjena. Sve su to globalne teme na planeti zemlji. A pored svih tih globalnih zauzetosti svjetskih lidera, Bosna i Hercegovina pokušava svoj put naći i postati dio još jedne za nas bliže porodice Evropske unije.”

Kako je kazao akademik Mirko Pejanović, nakon ovih trideset godina previranja u društvenom i historijskom razvoju Bosne i Hercegovine kao pitanje svih pitanja postavlja se ubrzanje integracije u Evropsku uniju i NATO-savez.

”Usvajanjem standarda i provođenjem reformi koje to omogućuju istovremeno znači da će Bosna i Hercegovina ući u krug sigurnosti, evropske i euroatlantske sigurnosti i da će ući u krug pravnih država koje su stabilne i prosperitetne, na bazi evropske pravne stečevine.”

Neophodnost evropskih i euroatlantskih  integracija u vremenu koje dolazi prvenstveno u narednoj godini 2023, osnovni je i najvažniji princip u kojem država Bosna i Hercegovina i njene institucije moraju insistirati, naglasio je Jasmin Ahić, dekan Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije:

“U posljednjih mjesec dana toliko stvari je urađeno bez neke velike politikantske pompe. Predat je ANP – program reformi Bosne i Hercegovine za 2021/22. Jučer smo dobili vijest da je Parlamentarna skupština NATO-a podržala program jačanja partnera - šest partnera koji nisu članice NATO saveza i na tom planu je daljnji fokus integracija i onoga što provode institucije sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini.” 

Kako je poručeno sa skupa, 2023. godina treba da bude operativna godina ispunjavanja procesa koje smo sami sebi zajedno sa partnerima na euroatlantskom putu postavili.