Bosanski ćilim uvršten na preliminarne liste kulturne baštine

Bosanski ćilim dobio je novo institucionalno priznanje kroz uvrštavanje na preliminarne otvorene liste nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa Federacije i Bosne i Hercegovine. Inicijativu za njegov upis pokrenuo je Muzej Sarajeva u suradnji sa Zavičajnim muzejom Travnika i istraživačicom Amilom Smajović.

Ovo je ujedno i neophodna stepenica ka uvrštavanju bosanskog ćilima na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Tradicija i vrijednost

Iako se korijeni nastanka bosanskog ćilima različito tumače, sigurno je da se oslanja na tradiciju tkanja prisutnu još od neolita, što ga svrstava među najdugovječnije oblike stvaralaštva na ovim prostorima. Danas, s otvaranjem pitanja njegove zaštite, u prvi plan dolazi njegova stvarna vrijednost.

„Specifičnost motiva na neolitskoj butmirskoj keramici, koja je sačuvana i na bosanskom ćilimu, govori o posebnom likovnom i kulturnom izrazu koji baštinimo ovdje. On je sačuvan ne slučajno na bosanskom ćilimu. Meni se čini da je bosanski ćilim od sve tradicionalne umjetnosti najoriginalniji“, kazala je dr. Amila Smajović, umjetnica i komunikologinja.

Edukacija i valorizacija

„Imate mogućnost da sada nastavite oživljavanje ćilima, odnosno ovog predmeta u praksi – što znači veća količina edukacije, brendiranje te kulturološki i akademski status“, istakla je Indira Kučuk Sorguč, direktorica Javne ustanove Muzej Sarajeva.

Bosanski ćilim decenijama bilježi pad proizvodnje, što ovu tradicionalnu djelatnost stavlja na ivicu opstanka. Ipak, u mjestima poput Travnika tkanje se i dalje održava kroz male radionice i porodični rad.

„Naša intencija je da se sada ponovo izuče i valorizira upravo to – elementi koji znače karakterologiju i duh bosanskog ćilima. Veoma je značajna činjenica da imamo tkalju Timku Doganj, koja vodi radionice na pravi način“, rekla je Fatima Maslić, direktorica Zavičajnog muzeja u Travniku.

Priznanje kolektivnog pamćenja

Stoga, upis bosanskog ćilima na preliminarne otvorene liste stoga nije samo priznanje njegove estetske vrijednosti, već i potvrda njegove uloge kao nosioca kolektivnog pamćenja.

federalna.ba