Bez zajedničke izjave, kritike neustavnih odluka RS-a, pohvale Vijeću ministara BiH

Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije (EK) Josep Borrell kazao je, nakon današnjeg sastanka Vijeća Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kojim je, uz Borrella, predsjedala i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, da osuđuje neodgovorne i secesionističke izjave, naglasivši da svi razumiju na koga se to odnosi.

- Naravno, mi imamo mogućnost reakcije u slučaju da dođe do pogoršanja situacije. Imamo neke alate na raspolaganju no nećemo ih koristiti osim ako to bude apsolutno nužno. Moja uloga je da potaknem čelnike da situaciju razriješe kroz dijalog. Pozdravljam dijalog i svaki prijedlog koji dolazi od onih koji pokazuju dobru volju i žele pridonijeti tome da se zemlja okrene konstruktivnom planu koji je u skladu s europskom perspektivnom – rekao je on.

Navodi da postoje "zaista ozbiljni izazovi u BiH" pri čemu se osvrnuo na najave Republike Srpske o, kako kaže Borrell, stvarima koje su protiv europske perspektive i koje idu u smjeru izolacije Bosne i Hercegovine od Europe jer se radi o podrivanju ustavnog poretka.

- Takav čin mora biti nešto čemu će se stati u kraj jer ako se takvo nešto nastavi, to bi moglo imati ozbiljne posljedice. Takva retorika prijetnje secesijom i odvajanja, prijetnje teritorijalnom integritetu, veličanju ratnih zločinaca, to sve mora prestati jer u Europi nema mjesta takvom ponašanju – kaže on.

On smatra da ljudi u BiH zaslužuju napredak prema europskom putu, da oni ne zaslužuju krize, izolaciju, blokiranje vlasti i nazadovanje, nego upravo suprotno. Naglasio je da su tijekom današnjeg sastanka potaknuli sve političke aktere da se uključe u pozitivan dijalog kako bi se razriješila unutarnja politička pitanja.

Kazao je da su danas imali intenzivan sastanak napomenuvši da je BiH uspjela iz političke blokade doći u fazu stvaranja političkih prilika. Posebno je istaknuo to što je zemlja od pat pozicije došla do novih prilika jer je u prosincu dobila i status zemlje kandidata.

- Možete zamisliti koliko je važno sada iskoristiti tu priliku. Ta prilika je nešto što treba iskoristiti za brzu provedbu reformi koje iščekuju BiH i za provedbu standarda Europske unije. Sve to naravno dolazi uz očekivanje da će naši partneri zaista iskoristiti taj trenutak bez odlaganja i da će napraviti odlučan napredak. Dobili smo puno detaljnih informacija od predsjedateljice Krišto oko toga što čini Vijeće ministara i raspravljali smo o tome koje je još korake potrebno poduzeti – pojasnio je Borrell.

Pohvalio je napore Vijeća ministara pod vodstvom Borjane Krišto jer je, kako dodaje, održan konstruktivan dijalog vezano za ubrzanje europskih reformi te jer je na nacionalnoj razini postignut određeni napredak.

- Također cijenimo usklađivanje sigurnosne i vanjske politike s Europskom unijom. Sada ste na 94 posto, što je gotovo potpuna usklađenost. Međutim, usklađenost nisu samo izjave, nije samo izražavanje želja. Usklađenost znači i djelotvorna provedba i moramo pričekati tu provedbu. U međuvremenu isto tako trebam zahvaliti BiH koja je pridonijela našim misijama zajedničke sigurnosne obrambene politike u inozemstvu – naglasio je on.

Tu je, kako je podsjetio, i 14 ključnih prioriteta koji moraju biti ispunjeni da bi se otvorili pristupni pregovori. Također, moraju se ispuniti i preporuke iz Zaključaka donesenih 12. lipnja kako bi se osigurala funkcionalna Bosna i Hercegovina.

Krišto žali što nije usuglašena izjava

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nakon današnjeg sastanka Vijeća Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u Bruxellesu komentirala je odluku ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca koji nije prihvatio donošenje bilo kakve zajedničke izjave na današnjem sastanku.

- Izjava je bila prihvatljiva, ne vidim razloga zašto nismo imali suglasnost jednoga člana unutar Vijeća ministara da tu izjavu usuglasimo. To je izjava koju mi između nas usuglašavamo i s Europskom unijom. Ona ne ovisi samo od našeg suglasja, međutim kako nije bilo razumijevanja s ove strane mi svakako ne možemo utjecati na izjave i stavove Europske unije koje se odnose na proces integriranja BiH – pojasnila je ona.

Napominje da su na današnji sastanak došli s usuglašenom pozicijom, što su prepoznale i europske institucije.

- Žao mi je što i iskorak zajedničke izjave nismo uspjeli napraviti, ali to su politički stavovi pojedinaca i mislim da u narednom razdoblju ima prostora za raditi i doći do suglasja oko takvih stvari. Možda je razlog tome i kratkoća vremena za organiziranje sastanka i utvrđivanje pozicije. Vjerujem da ćemo u budućnosti, kada su u pitanju stvari oko kojih postoje prijepori, učiniti sve da dođemo do zajedničkog interesa jer nitko od nas nema neki drugi put. Europski put nema alternativu – dodala je Krišto.  

Zahvalila se na kontinuiranoj i nedvojbenoj potpori predstavnicima Europske unije, kazavši kako su tijekom današnjeg razgovora otvorili brojne teme koje se nalaze na europskom putu Bosne i Hercegovine.

- Dotaknuli smo se tema o procesu stabilizacije i pridruživanju kako bismo u potpunosti ispunili našu zadaću, odnosno proveli Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Razmotrili smo sve ono što je naš fokus rada, napose Vijeća ministara BiH, o ispunjavanju uvjeta na putu ka europskoj obitelji i 14 ključnih prioriteta. Potpuno smo detaljno informirali sugovornike o svemu onome što je BiH napravila u ovome trenutku kada je u pitanju europski put i ispunjavanje uvjeta - pojasnila je ona.

Uz sve izazove koje BiH ima kao složena zemlja, Krišto je kazala da samo dijalog, međusobno uvažavanje, konsenzus i poštivanje ustavnih nadležnosti dovodi do napretka u ispunjavanju reformskih procesa.

- Svjesni smo da u BiH postoji mnogo izazova, ali sve su to stvari koje prioritetno moramo riješiti, a prije svega provesti ograničene promjene Ustava, reformu izbornog zakonodavstva kako bismo proveli odluku Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u institucijama koje su Ustavom namijenjene za zaštitu kolektivnih prava, odnosno u Predsjedništvu i domovima naroda, kao i da bismo proveli odluke Europskog suda za ljudska prava i otklonili svaki vid diskriminacije prema bilo kojem pojedincu – zaključila je ona.

Izrazila je uvjerenje da će se i taj posao okončati u skorom vremenu, navodeći da su formirane radne grupe na izradi izbornog zakonodavstva jer je to nešto što se ova vladajuća koalicija, odnosno parlamentarna većina obvezala kroz potpisane smjernice i načela za uspostavu funkcioniranja zakonodavne i izvršne vlasti u BiH.

U kontekstu osiguranja sigurnog okruženja, kako u BiH, tako i u cijeloj regiji, Krišto je rekla da podržavaju produženje mandata EUFOR-a, odnosno misije Althea.

- Kada je u pitanju situacija u BiH, smatramo da je ključ razgovor, dogovor i kompromis. Kroz informiranje o onom što je BiH uradila kroz Vijeće ministara, odnosno instituciju izvršne vlasti, rekla sam da smo zapravo svojim djelima pokazali kako smo kroz 23 sjednice koje smo odradili u ovih proteklih sedam mjeseci rada, usvojili preko 900 materijala od kojih mnogi od njih podrazumijevaju zakone koje je Vijeće ministara uputilo u parlamentarnu proceduru – podvukla je ona.

Várhelyi: Status kandidata dolazi s visokom razinom očekivanja

Povjerenik za susjedstvo i proširenje Europske unije Olivér Várhelyi je naglasio da je Europskoj uniji stalo do BiH i njezinog naroda.

- Status zemlje kandidata Bosne i Hercegovine trebao bi nositi jasnu poruku, da je to namijenjeno narodima BiH. Izbori su pokazali i predanost naroda BiH u tom smjeru jer su izabrali političko vodstvo koje je uspjelo sastaviti novu vladu na svim razinama, usvojiti proračune brzinom koju ranije nismo vidjeli. Mislimo da su se do sada ispunili svi institucionalni preduvjeti kako bi BiH ispunila obećanje prema EU. Sada je vrijeme da isporučimo tih 14 prioriteta – smatra on.

Dodaje kako je nakon današnjih razgovora postalo još jasnije što je potrebno učiniti.

- Status kandidata dolazi s visokom razinom očekivanja, i od strane EU, ali i od predstavnika javnosti u BiH. Zato sada moramo vidjeti da rezultate ostvaruje, ne samo Vijeće ministara, nego i Parlament jer su u pitanju jako važne odluke i prijedlozi, bilo da je riječ o integritetu pravosuđa, zakonu o sukobu interesa, borbi protiv pranja novca itd. To su sve pitanja koja su sada jako dobro sazrela za usvajanje - smatra Várhelyi.

Podsjetio je da u listopadu dolaze s godišnjim paketom za proširenje.

- U to možemo uvrstiti samo ono što je postignuto u međuvremenu, i zato se sada nalazimo u kritičnom trenutku i nadam se da će nakon današnje rasprave biti još jasnije što je potrebno učiniti i koja su to najvažnija pitanja. Treba još ubrzati i osnažiti napore i fokusirati se na ono što će dovesti zemlju do ostvarenja sljedećih koraka jer je europski plan jedini koji može donijeti stvarne promjene za narod, za zemlju i za poduzeća. To je plan koji donosi dugoročno blagostanje, stabilnost i sigurnost zemlji i cijeloj regiji – zaključio je on.

federalna.ba/Fena