Borba za prava i dostojanstvo: Ustav ih prepoznaje, ali ne i zakoni

Zbog borbe za ljudska prava, zbog diskiriminacije, ponižavanja, zbog nasilja kojem su izloženi, zbog sistemskog oduzimanja prava na dostojanstvo na ulicama našeg grada šetali su LGBTQI sugrađani u povorci ponosa čija je tema savezništvo, jer drugačije i ne možemo.

“Upravo je ovo prilika da svi saveznici, a ima ih dosta, daju glas i podršku i da doprinesemo da javni diskurs i teme i razgovori oko Povorke budu bazirani na ljudskim pravima, pitanjima slobode, tolerancije”, kaže Darko Pandurović, rukovoditelj programa Sarajevskog otvorenog centra.

Povorka ponosa je simoblična manifestacija kojom učesnici ukazuju na pritisak s kojim su primorani da žive, diskriminisani i ugroženi. A ide po vertikali, jer ih zakoni ne prepoznaju, ide i po horizontali, jer su u javnom diskursu izloženi uvredama i govoru mržnje. I prije nego što ih sistem ugrozi, učinit će to, u većini slučajeva, i njihova rođena kuća.

 “Problemi nastaju već u samoj kući. Podaci koje mi imamo govore da je nasilje u porodici jedan od najčešćih oblika nasilja prema LGBTQI osobama”, ističe Pandurović.

“Veliki broj članova ove zajednice suočava se s nasiljem u obitelji, suočavaju se s diskriminacijom na radnom mjestu i ne ostvaruju ista prava kao svi ostali samom činjenicom da još uvijek nemamo zakon o istospolnim partnerstvima”, dodaje Samra Šuškić Bašić, članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa.

U Ustavu Bosne i Hercegovini lijepo piše da se direktno primjenjuju prava i slobode garantovani Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima, osim kada nemaju. Iako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila inicijativu za usvajanje zakona o istospolnim zajednicama 12. oktobra 2018.

“Evropska konvencija ne nameće per se obavezu izjednačavanja, odnosno, priznavanja istospolnih zajednica, ali lica koja stupaju u takve zajednice moraju da uživaju sva prava, uključujući imovinska prava, prava na nasljeđivanje”, naglašava Predrag Raosavljević, pomoćnik ombudsmana i šef Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije

Pored toga što nas Ustav obavezuje na zaštitu ljudskih prava i pravo na slobodu okupljanja, obavezuje nas i potpis stavljen na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Time smo preuzeli da zakonodavstvo uskladimo s pravom EU, odnosno, Poveljom o temeljnim pravim koja garantuje slobodu okupljanja i njeno tumačenje u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava. Osim kad nas ne obavezuje.

“Razlog tome je složena politička struktura u Bosni i Hercegovini. Ta struktura ponekad otežava borbu za pojedinačna ili grupna ljuduska prava”, ističe Raosavljević.

“Prije svega bih se dotakla zakona o javnom okupljanju, pogotovo u Kantonu Sarajevo, koji  nama kao organizatorima protestnog marša i javnog okupljanja predstavlja veliki problem, jer je to događaj za koji sigurnosne službe ocjenjuju da je viskog rizika, pa smo prisiljeni da snosimo troškove dodatnih sigurnosnih mjera”, objašnjava Šuškić Bašić.

Umjesto da poštuje, štiti i podržava ljudska prava, aktuelni zakonski okvir deset kantonalnih zakona i Zakon o javnom okupljanju RS-a neusklađen je s međunarodnim standardima. Iako je donošenje novog zakona o javnom okupljanju Kantona Sarajevo jedan od uslova za daljnje evropske integracije naše zemlje, u KS-u i dalje je na snazi zakon iz 2009. s izmjenama iz 2011. I pomaka, kako su nam rekli, u prošloj godini nije bilo. Da se može kad se hoće, primjer je Brčko distrikt.

“S obzirom na to da je ovaj zakon jedinstven na ovom našem području, ali i šire i da je dobio ocjene međunarodnih organizacija kao zakon koji ima implementrirano najviše evropskih, odnosno međunarodnih standarda”, ističe Majda Mustedanović, stručni savjetnik za pravne poslove u Policiji Brčko distrikta BiH.

Zbog odsustva vaspitanja da se ne zabada nos u tuđa četiri zida, zbog sistema koji kao da kažnjava one s čijim se opredjeljenjem očigledno ne slaže, naši sugrađani izloženi su nasilju i agresiji. Prinuđeni na život izvan zakona. Zbog nepostojanja zakona o istospolnim zajednicama iz kojeg bi proistekli propisi koji regulišu ekonomsko-socijalne i imovinsko-pravne odnose, zbog zagađenog diskursa u kojima su pripadnici LGBTQI zajednica izloženi vrijeđanju i ponižavanju, danas je dan kada, uprkos svemu, šetaju ponosno. Upravo ponosno - jer nemaju čega da se stide.

federalna.ba