Bogato vinsko naslijeđe i turistička ponuda na prvom festivalu Vinske ceste Hercegovine
Vinska cesta Hercegovine obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine. Proizvođači su stekli međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte, a uvezivanje u ovu kulturnu rutu otvara mogućnost za turistički napredak. Rezultati kulturno-turističke rute, ali i bogato vinsko nasljeđe te turistička ponuda predstavljeni su na Prvom festivalu Vinske ceste Hercegovine.
Vinska cesta Hercegovine obuhvaća sve one koji u vinskome svijetu nešto znače, bilo da je riječ o proizvođačima, struci, vinskim promotorima ili turističkim djelatnicima. Hercegovački vinari u ovom projektu vide priliku za gospodarski razvoj regije.
„Mi smo tu u početku, ima puno mjesta za napredak. Kada svi vinari od svoje vinarije naprave destinaciju i kad to bude mjesto gdje ljudi žele doći - to će onda biti uspjeh“, kaže Bariša Škegro, vinar iz Ljubuškog.
Pomoći će tomu i članstvo Vinske ceste Hercegovine u kulturnoj ruti Vijeća Europe Iter Vitis.
„Samim tim mi imamo pristup tržištima kojima do ulaska vinske ceste u Vijeće Europe do sada nismo imali“, navodi turistički vodič Stanislava Borovac.
Predsjednik Vijeća Vinska cesta Hercegovine Radovan Vukoje ističe i da je Mostar proglašen gradom vina - to su sve stvari, kaže, koje prave razliku da se u regiji ova vinska cesta smatra možda i najznačajnijom.
Biti dio ove međunarodne inicijative doprinosi promociji naše zemlje kao turističke destinacije i unapređenju poslovanja pratećih uslužnih djelatnosti. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH - nositelju projekta Vinske ceste Hercegovine - kažu da je to važan iskorak za turizam i gospodarstvo, posebice za područje Hercegovine i šest uključenih lokalnih zajednica - Ljubuškog, Čitluka, Čapljine, Mostara, Stoca i Trebinja.
„Ovo je potpora turizmu. Ne govorimo samo o vinarstvu i vinogradarstvu - govorimo o cjelokupnoj turističkoj industriji koja je na ovaj način doživjela jednu finu notu obogaćivanja“, objašnjava Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Kao pomoć gospodarstvu, dodaje, inzistirali su na usvajanju Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH koji će tržište urediti prema EU standardima, a time proizvođačima omogućiti bolje prilike za izvoz.
„U prosjeku vinarije oko 20-30 posto izvoze vani, ali kako raste bh. tržište, čemu i suradnja s Vinskom cestom doprinosi, sve više se okrećemo domaćem tržištu - diže se vinska kultura“, tvrdi vinar Andrija Ćorić.
Cilj Vinske ceste Hercegovine je, kroz njezino promoviranje kao turističke destinacije, stvaranje poticajnog okruženja za održive i profitabilne biznise, pružanje pomoći gospodarstvu baziranom na proizvodnji vina te razvoj i promocija tržišta.
federalna.ba