Bivšim logorašima Heliodroma nije dozvoljen ulaz na mjesto stradanja
Prvi put poslije 27 godina bivši logoraši zloglasnog logora HVO-a „Heliodrom“ u Mostaru okupili su se ispred kapije kompleksa njihovog nekadašnjeg mučilišta kako bi obilježili godišnjicu zatvaranja ovog bivšeg logora.
Iako uredno najavljeno, obilježavanje zatvaranja logora HVO-a Heliodrom nije prošlo onako kako je i planirano. Bivši logoraši naišli su na zatvorenu i katancem zaključanu kapiju. Urađeno je to svega 10 minuta prije njihovog dolaska.
„Djelatnici ili zaposlenici javne ustanove Fakulteta prirodnomatematičkih znanosti nam nisu dozvolili da uđemo i da priđemo zgradi koja se trenutno ne upotrebljava. Mi ne bismo ugrozili odvijanje nastavih ili bilo kakvih drugih aktivnosti. Zaista ovo je sramotan čin jedne obrazovne institucije koja bi trebala ljude da obrazuje da budu dobri ljudi, a ne da budu ovakvi kakvi su njihovi sadašnji rukoviodioci!“, kaže Emir Hajdarović, predsjednik Udruženja logoraša Mostara.
Edin Batlak, također bivši logoraš dodaje: „Neposredno pred naš dolazak je zatvorena kapija. To jako dobro govori o onima koji baštine politiku i praksu tzv. Hercg Bosne koja nas je držala zatočene ovdje.“
Emir je u logorima bio 309, a Edin 253 dana. Oko 10.000 ljudi prošlo je kroz logor Heliodrom. Među njima, i tada maloljetni Amer Đulić.
„Već drugi dan smo osjetili smrt pred očima. Zato što su nas, mlađe iz logora, izabirali i odvodili na radove na im linijama odbrane Mostara. Po 90 ljudi bi odvodili navačer, a za kada se vraćali ti kamioni, vratilo bi se njih 50-60“ govori Amer Đulić, predstavnik logoraša iz Stoca.
No, i pored svega bivši logoraši kažu da s ovog mjesta žele poslati jasnu poruku.
„Mi sada pozivamo Udrugu hrvatskih logoraša da zajedno obilježimo sva mjesta, presuđena mjesta stradanja svih logoraša u HNK i na prostoru Hercegovine kako bismo zatvorili ta vrata historije, a da se više ne ponovi nijednom narodu na ovim prostorima“ poručuje Emir Hajdarović.
Položeno cvijeće ostalo je ovom mjestu svega pola sata. Odmah nakon odlaska bivših logoraša cvijeće je uklonjeno, a kapija otvorena.
Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, pripadnici HVO-a počeli su držati muškarce, ali i žene i starce bošnjačke nacionalnosti u logoru od 1993. do aprila 1994. godine, a prethodno su uhapšene stotine civila koji su živjeli u zapadnom dijelu Mostara. Pripadnici HVO-a nisu razlikovali civilne od vojnih zatvorenika. Stanje u logoru bilo je katastrofalno. Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli. Mnogi nisu preživjeli.
federalna.ba/Sanel Kajan