Bilić: Bez stopostotne certificiranosti zdravstva imamo rupe u sistemu

Nažalost, u tragediji koja je potresla BiH, smrt Džene Gadžun, postavilo se pitanje koliko se zapravo vrše kontrole zdravstvenih ustanova. U Federaciji Bosne i Hercegovine za kontrolu zdravstvenih ustanova zakonom je zadužena Agencija, u kojoj kažu da jedino njihova verifikacija znači vjerodostojnost rada zdravstvene institucije. U kakvom zdravstvenom ambijentu se građani liječe, šta kažu inspektori sa terena, kako unaprijediti zdravstveni sistem u Federaciji danas smo pitali prvog čovjeka Agencije za kontrolu zdravstvenih institucija u Federaciji BiH.

Adnan Bilić kaže da Agencija kontinuirano radina edukaciji zdravstvenog kadra iz oblasti kvaliteta u zdravstvu i na izradi standarda kvaliteta za sve oblike i sve nivo zdravstvene zaštite.

"U posljednje vrijeme smo počeli da radimo dio koji dosad nismo radili, a to je da pozivamo na odgovornost, prijavljujemo inspekcijama i drugim nadležnim tijelima one ustanove koje ne poštuju ili nisu u sistemu sigurnosti i kvaliteta koji kontrolira naša Agencija. Svaki zdravstveni specijalac ima određenu obavezu da radi na unutrašnjem unaprjeđenju kvaliteta unutar ustanove u kojoj radi. Edukaciju iz te oblasti prolazi kod ovlaštenog federalnog tijela za kvalitet, dakle kod nas. Što se tiče samog pregleda ustanova tu smo na nekih 40-45% svih zdravstvenih ustanova u Federaciji, ali tendencija je podizanje tog stepena jer bez stopostotne certificiranosti zdravstva imamo rupe u sistemu za koje ne možemo tvrditi da su sigurne."

Ističe da imaju vrlo šaroliku saradnju sa različitim inspektoratima u različitim kantonima.

"Zdravstvo u Federaciji je u nadležnostima podijeljeno između Federacije i kantona. U nekim kantonima uopšte nema inspektorata, odnosno negdje rade odvojeno kao posebne inspekcije, a negdje kao zaposlenici ministarstva."

Bilić pojašnjava da je Agencija zadužena za kompletno zdravstvo u FBiH.

"Jako je slaba komunikacija između i kantonalnih i međukantonalnih ustanova. Tamo gdje je jedna ustanova nadležna za više kantona nije isti stepen realizacije usluga. Dolazi do vrlo neprihvatljivih varijacija u praksi u kvalitetu njege i usluge koju pacijenti prime. Pacijenti za to naravno nisu krivi."

Naglašava da se za obrazovanje kadra u budžetu odvaja određeni iznos koji ustanova može, ali da se tu uključluju io sšpecijalizacije koje su svakako obavezne.

"Konkretno za educiranje o kvalitetu seodvaja u hiljaditim, da ne kažem u milionitim dijelovima budžeta, što znači da se ne odvaja aposlutno ništa za unaprjeđenje kvaliteta."

Kaže da je saradnja sa drugim institucijama dosta parcijalna.

"Mi konzistentno i konstantno obavještavamo i kantonalne organe i federalne organe. Mi imamo od strane Federalnog ministarstva i Federalnog parlamenta podršku, oni su osnivači Agencije, tako da tu nema mimoilaženja u mišljenju. Federalno ministarstvo može samo propisom regulirati oblast, ali oni ne rade direktno na terenu, već kantonalni organi provode te propise. Što se tiče kantonalnih organa mi imamo raznolika iskustva. Intencija je da ustanova i organizacija sama želi da se unaprjeđuje, ali to znači da se mora suočiti sa nekim svojim nedostacima."

Na pitanje na šta se pacijenti najviše žale, Bilić kaže: "Jedino što mi možemo uraditi ako je riječ o certificiranoj ili akreditiranoj ustanovi, možemo postupiti u toj ustanovi. U ustanovi koja nije certificirana ili akreditirana mi eventualno možemo obavijestiti inspekciju, ali to može i sam pacijent."

"Naš trenutni smjer bi bio više u kontroli kvaliteta samog rada. Dakle nije poenta dobiti certifikat. U BiH je dobiti papir kraj priče. Steći certifikat o kvalitetu bi trebalo biti početna tačka da idemo dalje", zaključio je Bilić.

federalna.ba